KANTON SARAJEVO MILJAMA ISPRED ENTITETA RS

16 jul | 20:56
U posljednjoj godini-dvije predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik primio je više nezgodnih, bolnih udaraca nego u cijela dva desetljeća ranije. Prvo je izgubio vlast na državnom nivou, njegova stranka je poražena u borbi za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, onda mu se bankarski sistem urušio kao kula od karata, zatim je održao referendum koji je, zbog straha da ne završi iza rešetaka, nazvao „običnom anketom“. Vjerovatno je za Dodika posebno bolno bilo kad ga je State Department stavio na crnu listu u društvo sumnjivih tipova i organizacija, svjetskih kriminalaca, narkobosova. Ipak, najbolniji za Milorada bili su brojevi, statistike kojima se predstavljaju uporedni ekonomski pokazatelji za Kanton Sarajevo i RS. Brojevi ne lažu i razotkrili su ispraznost Miloradove priče i politike. Sam Kanton Sarajevo je mnogo snažniji od cijele Republike Srpske. To je istina s kojom se Dodik suočio, i iako za svaku situaciju ima spreman arsenal odgovora, ovog puta je ostao nijem. I, vjerovatno, osramoćen.

U SARAJEVU SE IMA ŠTA VIDJETI

A šta to pokazuju brojke o Kantonu Sarajevo? Kanton Sarajevo je prošle godine posjetilo stotinu hiljada turista više nego cijelu Republiku Srpsku. U RS je prošle godine stiglo 323.908 gostiju. Razlika će biti još veća. Već u prvim mjesecima ove godine broj posjeta turista Sarajevu veći je za oko 10 posto, broj noćenja veći je za skoro 20 posto nego u manjem bh. Entitetu. Ovdje treba napomenuti da turisti koji dolaze u BiH ne štede, troše više od onih koji posjećuju zemlje regije. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma prosječno je svaki turist u BiH potrošio 1.733 marke, dok u Hrvatskoj, na primjer, turisti u prosjeku troše 1.238 maraka. Rast broja turista i noćenja, turizma uopće, i zbog ovog podatka, naročito je značajan.

Sve se, kažu, vrti oko novca. Ako je to istina, onda RS stoji ili se jako sporo kreće. Potrošnja u maloprodaji mnogo otkriva. Prošle godine u RS-u je prometovano 2,8 milijardi maraka, u Kantonu Sarajevo 2,6 milijardi. Stave li se ove brojke u proporciju s brojem stanovnika onda računica kaže da je potrošnja u Kantonu tri puta veća. Ovo i ne čudi uzme li se u obzir i prosječna plaća koja u Kantonu Sarajevo iznosi 1.050 KM, u RS skromnih 837 maraka. Treba imati na umu da KS u prosječnu plaću ne obračunava topli obrok, prevoz i regres dok su ova plaćanja sastavni dio izračunate prosječne plaće u RS-u. Statistika s jednakim varijablama bi pokazala da je prosječna plaća u Sarajevu najmanje duplo veća od one u RS-u. U ovom kontekstu je značajan i nivo zaduženosti, s obzirom da značajan dio potrošnje u RS-u čine sredstva iz kredita, dok KS gotovo da nema dugovanja. Neke procjene kažu da je stanovnik RS-a deset puta zaduženiji od stanovnika Kantona Sarajevo.

DA NIJE KANTONA SARAJEVO I FEDERACIJE, RS BI BANKROTIRAO

Za Milorada i RS posebno je bolna priča o uplati indirektnih poreza. Ona pokazuje mišiće privrede i životni standard ljudi. Nakon što se pogledaju ovi podaci jasno je zašto Dodik vrlo često u svojim nastupima galami i viče – jer mišića nema. Kanton Sarajevo uplati više prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost nego sva privreda RS-a. I to ne malo više, već cijelu milijardu maraka. Kanton Sarajevo je u prošloj godini na jedinstveni račun uplatio 2,75 milijardi maraka (KS za pet godina bilježi rast od oko 650 miliona KM). RS tek oko 1,8 milijardi. Uzme li se u obzir da je Uprava za indirektno oporezivanje ukupno ubrala oko 6,6 milijardi maraka, jasno je da Federacija na životu održava RS. Koliko je zapravo RS nerazvijeniji dio BiH i koliko je Kanton Sarajevo nadmoćniji vidi se po uplatama PDV-a u posljednje 4 godine. Kanton Sarajevo je u spomenutom periodu uplatio 9,2 milijarde maraka, RS tek 6,6 milijardi. Razlika je nevjerovatna, KS je na jedinstveni račun upumpao 2,6 milijardi maraka više. RS bi morala biti zahvalna Kantonu Sarajevo i Federaciji jer svake godine dobije oko 300-400 miliona maraka koji joj ne pripadaju. Federacija naime, uplatama na jedinstveni račun, učestvuje sa 68,53 posto, RS sa samo 28,58 posto. Ali javni prihodi se ne dijeli po ovoj proporciji pa RS dobiva novac koji suštinski pripada Kantonu Sarajevo i drugim kantonima u Federaciji.

Još jedan pokazatelj govori o liderskoj poziciji Kantona Sarajevo u BiH. U cijeloj Bosni i Hercegovini u posljednjih 14 mjeseci osnovano je skoro 17.000 novih preduzeća, najveći broj njih registrovan je upravo na području Sarajeva – 3.044, što je tri puta više nego na prostoru banjalučke regije i pet puta više nego na prostoru mostarske regije.

U 2017. GODINI RAST KS JOŠ SNAŽNIJI

Uzmu li se u obzir najsvježiji podaci iz prvog kvartala 2017. godine, jasno je da će ekonomija Kantona Sarajevo biti još snažnija, a razlike u odnosima s RS-om još izraženije. Sarajevo je u spomenutom periodu povećalo robnu razmjenu za 28,1 posto, izvoz je veći za 28,7 posto, za 28 posto veći je i uvoz. Industrijska proizvodnja ima rast od 2,8 posto. Ostvareni promet u trgovini na malo veći je za 11 posto i bez PDV-a iznosi 625,5 miliona KM.

Radna mjesta su u vrijeme „epidemije“ nezaposlenosti možda najcjenjenija, a rezultati Kantona Sarajevo u ovoj oblasti pokazuju da je na putu ozdravljenja. Za samo godinu dana, od marta 2016. do marta 2017. godine broj zaposlenih je povećan za 15 posto. U isto vrijeme nezaposlenost je smanjena za 3,8 posto. Treba istaći i da većina javnih kantonalnih preduzeća, prvi put nakon decenije, bilježe pozitivne poslovne rezultate.Značajno je nakratko analizirati i direktne poreze i odnose u Federaciji. Samo u prvih 6 mjeseci 2017. godine Kanton Sarajevo je uplatio javnih prihoda preko 915 miliona maraka, čak 115 miliona više nego u istom periodu godinu ranije. Spomenuti iznos čini preko 38 posto ukupnih javnih prihoda koje ubire Porezna uprava Federacije. Radi usporedbe, to je više nego što je naplaćeno u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadno-hercegovačkom, Kantonu 10, Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu zajedno. Ovdje valja spomenuti i pohvaliti discipliniranost privrednika u Kantonu Sarajevo, ali i angažiranost poreznika. Naime, prema nekim podacima, porezni inspektori u KS imaju i do pet puta više nadzora nego, na primjer, oni u Hercegovini.

Brojeve i statistiku je teško osporavati. Ipak, ima onih koji to rade. Kažu da su u KS brojevi takvi jer su upravo u Sarajevu smještena sjedišta mnogih profitabilnih javnih kompanija. Pri tome zaboravljaju, svjesno ili ne, da upravo te kompanije posljednjih nekoliko godina bilježe padove u poslovanju. S druge strane, iste te kompanije bile su prisutne u KS i godinama ranije, pa takvi pokušaji osporavanja ekonomskog rasta nisu utemeljeni.

Nakon iznesenih pokazatelja jasno je da je RS miljama daleko od Kantona Sarajevo, ali da u njemu može pronaći motiv za vlastiti razvoj i bolji životni standard svojih građana. S druge strane, Kanton Sarajevo se polako može početi uspoređivati s razvijenim regijama Evropske Unije.



(Hayat/Foto:Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE