MISTERIOZNO JE IZUMRLA NAJVAŽNIJA BILJKA SVIJETA

13 sep | 07:15

Koliko je biljka silphium bila cijenjena otkriva činjenica da je Julije Cezar uvijek naramak u državom trezoru, a Grci su je stavili i na novac.

Koliko je bila teška, toliko je vrijedila u zlatu, a Grci su vjerovali kako je ona dar od boga Apolona - podatak je koji svjedoči o vrijednosti biljke silphium silphium.

No, danas rijetko tko zna da je ta biljka postojala. Nije bila osobitog izgleda, s grubim korijenima, glomaznim lišćem i hrpom malog žutog cvijeća, no imala je miris koji je otkrivao vrijednost njenih kemijskih spojeva.

Bila je i ukusna pa se koristila u kuhinji - pržila, stavljala u umake ili blaširala i jela kao povrće. Korijen se jeo svjež, začinjen octom, a navodno kad se davala ovcama, njihovo je meso postalo nevjerojatno meko.

Osim toga, od njenih se delikatnih cvjetova radio parfem. No, ono što je najvažnije - bila je nezamjenjiva u zdravlju drevnog svijeta.

Grčka legenda kaže kako su se Rimljani predvođeni Batusom oko 630. g. pne. iskrcali na libijskoj obali te su tamo osnovali grad Cirenu, prenosi Express.

Prema njoj se cijela Libija nekoć zvala Cyrenaica, što je naziv i današnje libijske istočne pokrajine Cirenaike. To je bilo jedino mjesto gdje je rasla biljka silphium, a s vremenom je postala najvažniji dio bogatstva grada toliko da su njen simbol stavljali na svoj kovani novac.

Posljednji je okusio ludi Neron

Iz egipatskih je zapisa vidljivo kako su je oni koristili u gotovo svim ljekovitim receptima - od križobolje, upale grla i trovanja do gubavosti, kontracepcije i pobačaja.

Naposljetku, biljka je bila neizostavna i u spavaćoj sobi, gdje se njen sok pio kao afrodizijak.

Soranus je napisao da bi žene trebale piti sok spravljen od male količine silfija, veličine graška, jednom mjesečno. Dodaje da biljka "ne samo da sprječava začeće nego i uništava postojeće". I Dioskorid, još jedan drevni liječnik-travar, ju je davao pacijentima u iste svrhe.

Plinije Stariji u svojoj Povijesti prirode tvrdi da je posljednja stabljika silfija predana rimskom caru Neronu kao "neobičnost", a koju je, prema nekim izvorima, on odmah i pojeo.

Misterij nestanka

Rimljani su toliko obožavali silphium da su biljku često spominjali u pjesmama i velikim književnim djelima, a stoljećima su njihovi carevi imali monopol nad njom, piše BBC.

No, danas se tu biljku ne može baš nigdje pronaći, ili je njen identitet nepoznat, a cijela priča se pretvorila u misterij. Neki misle da je do izumiranja došlo do prevelike potražnje, dok drugi tvrde kako se ona danas krije u ruhu neke "obične mediteranske biljke".

Vjeruje se kako je blizak rođak biljke asafoetida, a legenda kaže kako je silphium prvi put otkriven nakon što je "crna kiša" pala diljem istočne obale Libije prije dvije i pol tisuće godina, a od tada su vjetrovi raširili biljku dalje od visoravni gdje je pronađena. No, problem je bio u tome što Grci i Rimljani nisu pronašli način za uzgojiti je u tuđini, pa ju je navodno naposljetku dotuklo crno tržište i ilegalna trgovina njom.



(Hayat/Foto:Screenshot)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE