VIZNI REŽIM POGODIO ISKLJUČIVO BOŠNJAKE I BOSNE I KOSOVA

Učesnici redovne sesije "Kruga 99" o temi "BiH i Kosovo - odbacivanje politika izolacionizma" poručili su da je jako bitno da institucionalna povezanost Bosne i Hercegovine i Kosova bude jača.

Adil Kulenović, predsjednik “Kruga 99”, kazao je da je politika izolacionizma najrazornija za državu i društvo, ako je to stanje izbor dominantnih vlasti, političkih vladajućih struktura.

  • Toliko je primjera u historiji koji su doveli do nestanka i carstava i monarhija ali i etničkih grupa. Decenijsko zaustavljanje slobodnog protoka ljudi, roba, ideja, nauke i znanja između Kosova i BiH, jedinstven je primjer na evropskom tlu psihopatologije ključnih političkih ličnost i pripadajućih velikodržavnih struktura motivisanih dubokom mržnjom prema drugim političkim zajednicama i državama – pojasnio je Kulenović.

Smatra da nacionalne manjine moraju biti mostovi povezivanja i saradnje.

  • Politika izolacionizma osuđena je na historijski neuspjeh – dodao je Kulenović.

Uvodničar Nuhija Tairovci, predsjednik BZK Preporod na Kosovu i glavni urednik Radio Gore, osvrnuo se na status Bošnjaka na Kosovu, odnosno na ono dokle su stigli u ostvarivanju svojih prava.

  • Bošnjaci su nakon rata konstitutivan narod. Postoji obrazovni sistem na bosanskom jeziku od predškolskog do univerzitetskog nivoa. Pravo na jezik u sredinama u kojim živi veći broj Bošnjaka, tri garantirana zastupnička mjesta u parlamentu Kosova, i još mnogo toga. Dakle, Bošnjaci, odnosno bošnjački zastupnici su se sami izborili za vitalna prava dostojna življenja. Nažalost, država BiH u ovom pravcu nije imala nekog značajnijeg udjela – pojasnio je Tairovci.

Kako je kazao, Bošnjaci su za sebe osigurali prava, a BiH im u tom pogledu nije pomogla.

  • Ali nije bilo ni potrebe. Verbalna podrška bi bila više nego dovoljna satisfakcija svima koji daju doprinos u očuvanju svijesti po nacionalnom identitetu. Što se tiče Kosova, možemo reći da smo zadovoljni statusom kao i pravima koje imamo. Ono što nam najviše nedostaje jeste podrška institucija ili barem predstavnika Bošnjaka u institucijama države BiH  – rekao je Tairovci.

Kada govorimo o odnosu BiH prema Kosovu, računajući da na Kosovu živi više desetina hiljada Bošnjaka, Tairovci je stavio akcenat na to da je “vizni režim pogodio isključivo Bošnjake i Bosne i Kosova”.

Elmir Karadži, magistar, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je da u vrijeme kada se države i društva sve više otvaraju i imaju potrebu da razvijaju i jačaju bilateralne odnose, dvije balkanske zemlje, BiH i Kosovo, i dalje su van tih tokova.

  • Strogi vizni režim uz primjenu mjera reciprociteta, stvorila je izolacionistička politika. Stiče se dojam kao da BiH i Kosovo imaju neki neriješeni politički problem koji se vuče stoljećima iako ova dva prijateljska naroda nikada nisu imali ozbiljnih međusobnih sukoba, čak šta više Bosanci, odnosno Bošnjaci i Albanci imaju tradicinalno dobre odnose – istakao je Karadži.

Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke (NDS) i zastupnica u Skupštini Kosova u više saziva, smatra da je jako bitno da institucionalna povezanost BiH i Kosova bude jača i da bh. politička elita Bošnjaka u BiH pokaže više interesovanja za Bošnjake na Kosovu.

  • Prošlo je 20 godina od završetka rata na Kosovu i mi se sami borimo za svoja prava štiteći interese naše zajednice, onako kako znamo i umijemo. Nemamo jasnu podršku naše matične države kao što imaju Srbi na Kosovu, Albanci… – istakla je Redžepi.

Kako je kazala, potrebna im je svaka vrsta pomoći – stručna, akademska, usavršavanje stručnih kadrova…

Novinar u RTK i pjesnik Mustafa Balje smatra da je veoma važno težiti, afirmisati, produbljivati saradnju preko nižih oblika povezivanja.

  • Inicijative trebamo pokretati odozdo, a ne s vrha koji je za sada nedostižan. Uskraćeno nam je elementarno ljudsko pravo – sloboda kretanja, ne možemo do svojih najbližih i prijatelja, a živimo u globalnom svijetu koji ukida granice – naglasio je Balje.

Sahit Kandić, aktivista civilnog društva i predstavnik BKZ Kosova, kazao je da Kosovo koristi sve potencijale, imaju jaku i bogatu dijasporu koja dobro lobira za nacionalni interes.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

FACEBOOK POD ISTRAGOM ZBOG CURENJA PODATAKA: NA UDARU BILO 533 MILIONA...

0
Irska Komisija za zaštitu podataka (DPC) saopćila je danas da je pokrenula istragu protiv kompanije Facebook, nakon što su objavljeni lični podaci oko 533 miliona korisnika Facebooka širom sveta.