Prava državljana Bosne i Hercegovine podrivaju srbijanske službe i politika, ali prava se uveliko dovode u pitanje i u njihovoj zemlji. Posebna sjednica entitetske Skupštine RS-a danas se održava s jednom tačkom dnevnog reda, Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćirilićkog pisma, i to po hitnom postupku.
Sama zaštita pisma ili jezika kao dragocjenosti po sebi nije problematična, ali jasno je načelo da nečije pravo prestaje tamo gdje ugrožava tuđe.
Komentarišići pomenuti zakon, Ramić je kazao da ovaj zakon po poslovniku i radu Narodne Skupštine i samom ustavu tog entiteta, ne bi trebao uopće biti na dnevnom redu jer niti su ispunjeni elementi da on ima hitnost u svom donošenju, a niti ima ustavnu osnovu da bude donesen u obliku u kojem je danas izglasan u NS.
- On je očigledno diskriminatoran i pogotovo neustavan u odnosu na ustav entiteta RS-a – istakao je.
U jeku borbe povratnika Bošnjaka u entitetu RS za bosanski jezik, nameću se ovakva zakonska rješenja.
Ramić naglašava da su povratnici u situaciji da su tokom i nakon rata imali entiet RS koji je kasnije priznat u Dejtonu, postavljen kao entitet koji je faktički entitet od interesa za srpski narod ili ostale koji su lojalni građani.
- Tada je i srpski jezik bio dominantan, međutim, ustavnim promjenama i zahtjevima predsjedavajućeg rahmetli Izetbegovića, mi smo došli u situaciju da su u entitetu RS svi narodi ravnopravni i slijedom toga su promijenjene određene odredbe ustava i ustavnopravni sistem u entitetu je prilagođen tome da su tri konstitutivna naroda ravnopravna skupa sa ostalima. I to je bilo prihvaćeno u narednih 10-ak godina, tamo do 2010. godine, a onda je entitet RS počeo sa sistemskom diskriminacijom vraćajući nas unazad 10-15 godina, s namjerom da to bude ponovo entitet koji baštini samo interes srpskog naroda. Tako da je to posljednjih godina bila prisutno u obrazovnom sistemu, a onda se sa ovim zakonom to pokušava normirati kako bi imali zakon koji na neki način pokriva tu njihovu diskriminaciju.
Budući da Edin Ramić obavlja funkciju federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica, odlično zna kako se ovakav odnos entitetske vlasti RS-a odražava na kvalitet života povratnika u manji bh. entitet.
- Ovdje je prije svega namjera vlasti da povratak otežaju i da oni koji su se vratili i koji su tamo odhranili svoju djecu, sada u ovim godinama razmišljaju da to nije sredina u kojoj trebaju živjeti. Čovjek najteže podnosi diskriminaciju prema vlastitom djetetu i imate jedan značajan broj ljudi koji su prilikom školovanja djece odlučili sada da napuste područja gdje su se prethodno vratili. Tako da je ovo ciljano usmjereno ka tome da se smanji broj povratnika na podurčje entiteta RS – istakao je Ramić.
Na pitanje može li se tome stati ukraj, Ramić je kazao da Bošnjaci na svojoj strani imaju ustav i zakone u kojima nema diskriminatornih odredbi, te presude sudova u BiH.
- Ovdje je samo stvar međunarodne zajednice koliko će to tolerisati, neku nasilničku politiku koju imaju vlasti RS-a, a koliko će oni zapravo forsirati vladavinu prava na čemu insistiraju, što je pravna tekovina Evropske unije, a onda kada ovo bude pravna država, onda neće biti problema u obrazovnom sisemu. Na nama je da se borimo protiv diskriminacije kroz institucije sistema i uporedo trebamo raditi više na odgoju kod kuće, u mektebima, u domaćinstvima kako bi odgojili generaciju ljudi koji su svjesni gdje su i u kakvom su okruženju i kako će sami prije svega voditi računa o svome identitetu – zaključio je Ramić.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte i OVDJE.
