VRHUNAC KLIMATSKIH PROMJENA ĆE BITI OKO 2050. GODINE: DREŠKOVIĆ U DDBIH OBJASNIO ŠTA TO ZNAČI

Vatrogasci se u Turskoj danima bore s vatrenom stihijom, a sve je više požara i u BiH. Deseci njih registrovani su u Hercegovini u proteklih nekoliko dana.

O požarima, poplavama i klimatskim promnjenama u današnjoj emisiji Dobar dan BiH razgovarali smo s dekanom PMF-a Univerziteta u Sarajevu Nusretom Dreškovićem.

Strašni prizori ovih dana dolaze iz Turske, u Hercegovini deseci požara, u susjednoj Hrvatskoj također, vidimo i određeni broj povrijeđenih vatrogasaca u Hercegovini, ovi požari prouzrokovani su uglavnom ljudskim faktorom, a profesor Drešković kaže da su „klimatske promjene“ ključna fraza koju često zadnjih decenija izgovaramo.

Hayat
  • Bilo je jako puno skeptika koji su govorili da to ne postoji, da je to izmišljeno, bilo je puno nejasnoća vezano za tu fenomenologiju, za jedan proces koji ima dijelom prirodni karakter ali idijelom je i antropogeno uzrokovan, i to je ključna riječ i za ovu vrstu nepogoda i pošasti, a to su požari i poplave, koje su posljedica ekstremizacije vremenskih stanja, a ona je glavni uzročnik što se sada tokom jedne godine pojavljuju jako dugi bezpadavinski vremenski periodi, periodi suša, koji onda uzrokuju i tu takozvanu meteorološku vlagu zbog čega ustvari sada sve kao papir bukti, i u tom smislu ko će inicirati, zapaliti tu buktinju sad možemo reći da su antropogeno uzrokovani, ali sva priprema je bila u ovome smislu, dijelom prirodna, ali dijelom i antropogena na fonu osnovnih uzročnika klimatskih promjena – smatra profesor Drešković.
Hayat

Dodaje da naučna zajednica već decenijama upozorava na ovo vrijeme u kojem već sad živimo.

– Ovo je tek početak, mi smo u toj jednoj početnoj fazi kulminacije klimatskih promjena, dakle, njeni maksimalni negativni efekti se prema ova tri scenarija koja su na snazi, očekuju se tamo oko 2050. godine – istakao je.

Ljudskom nepažnjoim uništene su hiljade hektara šume i stabala u BiH, a profesor Drešković ističe da su tu u pitanju i politike gazdovanja šumskim resursima.

Hayat
  • Tu su i neodgovorni pojedinci koji zasigurno u svemu tome imaju svoju ulogu. Prije svega način kako se gazduje šumskim resursima, na području Federacije tu su kantonalne javne ustanove i preduzeća,  na nivou drugog bh. entiteta tu je JP Šume tog entiteta, i u tom smislu imamo te vrste politika koje su aktuelne i na kojima počiva gospodarenje šumskim resursom koja je još uvijek usmjerena na eksploataciji, ne na očuvanje, i u tom kontekstu taj tradicionalni koncept gazdovanja šumama, što se vidi iz količine drveća koje se koristi za industriju i koje se siječe, to je pokazatelj da je taj tradicionalni koncept još uvijek na sceni i da u tom smislu pažnja je više usmjerena na eksploataciju, a manje na očuvanje šuma. Svijet je danas više zainteresiran obrnuto.
Hayat

Profesor Drešković naglašava da je tradicionalni koncept gazdovanja glavni krivac za uništavanje šumskog bogatstva, ali, tu je i ljudska nepažnja.

  • U uvjetima suša imate i veći broj ljubitelja prirode, turista, posjetilaca, različite turističke skupine koje se neodgovorno ponašaju, nažalost, možda pale logorske vatre, kuhaju i peku u prirodi, i u tom smislu predstavljaju potencijalne opasnosti da se pojavi požar i da budu uzročnici pojave šumskih požara – kazao je, između ostalog, Nusret Drešković, dekan PMF-a Univerziteta u Sarajevu, gostujući u emisiji Dobar dan BiH.

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE