VRIJEME PANDEMIJE PREDSTAVLJA POSEBAN IZAZOV U TRETMANU BOLESTI OVISNOSTI

Vrijeme pandemije predstavlja poseban izazov u tretmanu svih psihičkih poremećaja, pa tako i bolesti ovisnosti. Kao jedan od čestih razloga za recidivima navodi se socijalna izolacija.

Osim fizičke boli, postoji i socijalna bol koja je uvjetovana osamljenošću, odbačenošću i stigmatizacijom osoba koje imaju problem s ovisnostima – izjavila je Feni direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo dr. sci. med. Nermana Mehić-Basara.

  • Mjere socijalnog distanciranja, koje su danas prijeko potrebne kako bismo suzbili koronavirusnu infekciju, nikako ne idu u prilog ovisnicima. Za ovisnike, ovi „izazovi“ mogu imati veoma štetne posljedice, prije svega za njihovo mentalno stanje u smislu intenziviranja simptoma razdražljvosti, unutrašnje napetosti, upadljivih poremećaja raspoloženja, nesanice, poremećaja u ponašanju posebno u inerpersonalnim odnosima, kada mogu da ispoljavaju agresivnost i hostilnost neprimjerenu određenoj situaciji. Navedeni simptomi mogu pojačati žudnju za drogom što ih može odvesti u recidiv – istakla je.

Naglasila je da su razmjeri pandemije virusom SARS-CoV2 bili neočekivani za sve ljude, kako za državne vlasti i zdravstvene profesionalce, tako i za osobe koje konzumiraju razne psihoaktivne supstance ili već imaju simptome razvijene bolesti ovisnosti.

Pandemija je vanredno stanje u kojem dolazi do iznenadne promjene života i životnih navika kod svakog pojedinca, koji mora da se „prilagođava“ novoj situaciji. Sposobnost za adaptaciju je individualna, zavisna od primarne psihološke strukture i nivoa socijalne inteligencije pojedinca, ali i od drugih parametara kao što su zdravstveni, materijalni i porodični status.

Sigurno je da će za sve osobe koje već imaju neku hroničnu bolest, bez obzira da li je u pitanju somatska, neurološka ili mentalna bolest, pandemija biti „izazov“ u smislu pojave raznih rizika, mnogo većih u odnosu na zdravu populaciju.

  • Ovisnost o psihoaktivnim supstancama spada u kategoriju hroničnih bolesti mozga s visokom vjerovatnoćom za pojavu recidiva bolesti. Pored toga, ovisnici većinom imaju još neku somatsku ili psihičku bolest, što dodatno povećava rizik od komplikacija pogoršanja bolesti i inficiranja aktuelnim virusom – kazala je.

Pojašnjava da je to zato što u stanju komorbiditeta, osoba već ima kompromitovan imunitet, koji predstavlja odličnu podlogu virusu, koji onda ima veće mogućnosti za nesmetano naseljavanje i “osvajanje” organizma.

  • Prema preporukama Britanskog kraljevskog psihijatrijskog društva (RCPscyh), „osobe s istorijom problematičnog uzimanja droga imaju značajno veću prevalencu hroničnih respiratornih bolesti (astme i hronične opstruktivne bolesti pluća- HOBP) od opće populacije“, što je razumljivo s obzirom na njihovu sklonost pušenju preparata kanabisa (hašiš i marihuana) kao i duhanskih prerađevina, koji vremenom dovode do značajnih oštećenja sluznice plućnih puteva a posljedično i smetnji funkcije disanja – naglasila je doktorica Nermana Mehić-Basara.

Također, istakla je da opće mjere zaštite koje su proizašle iz naredbi i uputstava nadležnih vlasti, s ciljem preveniranja transmisije virusa sa bolesnih na zdrave ljude, za ovisnike kao i sve hronične bolesnike, predstavljaju veliki problem u smislu da mogu uticati na pogoršanje osnovne bolesti.

  • Za ovisnike to može značiti pojavu apstinencijalne krize sa potenciranjem simptoma anksioznosti, depresije, poremećaja sna i apetita ili manifestni poremećaj ponašanja u smislu nemogućnosti kontrole impulsa i nagona, sklonost ka konfliktima i agresivne ispade, te sklonost samopovređivanju i suicidalnim tendencama – mišljenja je Mehić – Basara.

Istaknula je da je krajnji rezultat navedenih problema, a ujedno i najteža komplikacija svakako recidiv bolesti, odnosno ponovno uzimanje alkohola ili droga koje vodi u stanje intoksikacije ili čak overdoze.

Navedene mjere ograničenja kretanja, policijski sat, komplikovan način pristupa zdravstvenim službama, uz već prisutnu stigmatizaciju, sigurno doprinose drugačijem traumatskom odgovoru ovisnika na pandemiju, u odnosu na zdrave ljude, od kojih većina ima normalan odgovor na nenormalno stanje. S tim u vezi, proces prilagođavanja ovisnika na ovu situaciju je teži, personaliziran i nerijetko socijalno neprihvatljiv.

Iz toga proizlazi i potreba za posebnim mjerama zaštite ovisnika u vrijeme pandemije, a posebno opijatskih ovisnika koji su u programu opijatske supstitucijske terapije (OST), koje su modificirane i usklađene s preporukama i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetskog Udruženja za dualne dijagnoze (WARD), Europskog monitoring centra za droge i ovisnosti (EMCDDA) kao i Europskog Udruženja za tretman opijatskih ovisnika (EUROPAD).

Preporuke i uputstva za zdravstvenu zaštitu opijatskih ovisnika u OST programu je održati kontakt s pacijentom po svaku cijenu (direktni, putem telefona/mobitela, društevnih mreža ili elektronski), uspostaviti službu za pomoć i uvijek biti dostupan, relaksirati podjelu terapije metadona u smislu uvođenja povlastica (na sedam ili 14 dana, a u pojedinačnim slučajevima i na tri nedelje).

  • Za pacijente koji su u OST programu Buprenorfina ili Buprenorfin/Naloxona, propisivati recepte na 14 dana, odnosno na 21 dan (za one koji su duže vrijeme stabilni). Ovisnicima kojima je određena mjera kućne samoizolacije zbog pozitivnosti korona testa, obezbjediti terapiju na kućnu adresu putem mobilnog zdravstvenog tima ustanove – izjavila je.

Preporuke i uputstva za zdravstvenu zaštitu ovisnika u akutnim stanjima intoksikacije alkoholom ili drugom psihoaktivnom supstancom, obezbjediti zdravstvenu uslugu u trijažnom punktu bez odlaganja, uz propisane mjere zaštite i samozaštite pacijenta i osoblja.

Mehić – Basara je navela i preporuke i uputstva za hospitalni tretman ovisnika.

  • Hospitalni tretman novih ovisnika ili već registriranih ovisnika u vrijeme pandemije se uglavnom odlaže, osim u slučaju posebnih indikacija. Indikacije za hospitalni tretman su teška apstienencijalna kriza, psihotična dekompenzacija i stanja poslije intoskikacija ili overdoza – rekla je.

O zastupljenosti psihoaktivnih supstanci, Basara-Mehić ističe da je u Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, tokom pandemije korona virusom, primjećena redukcija broja osoba u stanjima akutne intoksikacije.

  • Za ovaj paradoksalni fenomen, suprotno očekivanjima, za sada nema preciznog odgovora, osim dvije pretpostavke, ili je u pitanju „bolji kognitivni odgovor“ ovisnika na vanredno stanje u odnosu na ponašanje u normalnom vremenu ili je razlog nemogućnost nabavke ilegalne supstance zbog mjera zabrane? Na osnovu praćenja ambulantnog morbiditeta u proteklom periodu i rezultata skrininig testova koji su rađeni kod svih pacijenata, najviše zastupljene supstance su tetrahidrocanabinol (THC), psihostimulansi (speed, amfetamini) i alkohol, koji primarno ima sedativni efekat na mozak ali istovremeno podiže raspoloženje, što je željeno stanje svake osobe u vrijeme epidemioloških mjera – dodala je.

Naglasila je da želi ohrabriti sve pacijente kao i osobe koje imaju problema sa upotrebom alkohola i droga, da se jave nadležnim centrima za tretman ovisnika ili centrima za mentalno zdravlje, radi savjeta i pomoći u prevazilaženju psihičkih tegoba koje sada imaju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVO JE 20-GODIŠNJAK KOJI JE STRADAO U TEŠKOJ SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI

0
Devetnaestogodišnak Vedran Savić iz Omarske poginuo je noćas kada je izgubio kontrolu nad opelom u ulici Svetog Save u Omarskoj piše Crna-Hronika.