ZA I PROTIV PAPIRA, OLOVKE I SKENERA: DA LI JE BIH SPREMNA ZA ELEKTRONSKO GLASANJE

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces poput elektronskog glasanja, skenera za glasanje, elektronskog brojanja glasova i glasanja putem interneta, novine su koje bi BiH trebala da uvrsti u izmjene Izbornog zakona ukoliko želi da slijedi preporuke Evropske unije.

O ovome su nedavno razgovarali predstavnici političkih partija u BiH sa delegacijom EU, koju je predvodio specijalni predstavnik Johan Satler. Cilj tih razgovora su izmjene Izbornog zakona BiH kroz uvođenje savremenijih metoda kako bi se izbori učinili transparentnijim i poštenijim.

Očekuje se da će lokalni izbori u oktobru ove godine biti održani putem sadašnje metodologije, a već naredni, odnosno opšti, uz pomoć novih tehnologija.

Da se Izborni zakon BiH treba promijeniti, pa i način glasanja, stav je gotovo svih stranaka, ali i građana BiH. Međutim, ono što se svi pitaju jeste koje savremene metode BiH može primjeniti. I dok jedni smatraju da su skeneri i biometrijska identifikacija maksimum koji u ovom momentu trebamo da uvedemo, ima i onih koji vjeruju da bi trebali da pređemo i na elektronsko glasanje.

Zloupotreba

Zagovornici elektronskog glasanja vjeruju da bi se na ovaj način ne samo spriječile razne zloupotrebe na izborima u BiH, već bi se i povećala izlaznost građana na izbore.

S druge strane, protivnici elektronskog glasanja ističu da je upitno da li se ono uopšte može sprovesti u BiH. Kao neke od razloga navode nedovoljnu tehničku pismenost građana, ali i nedostatak interneta na području cijele BiH.

Pa, da li je Bosna i Hercegovina zaista spremna za elektronsko glasanje?

Vehid Šehić iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” smatra da još nismo spremni za elektronsko glasanje, ali da to ne znači da trebamo odustati od modernizacije u smislu biometrijske identifikacije i skenera.

– Ono što je jedino prihvatljivo u BiH je da se uvedu neke nove tehnologije, u prvom redu biometrijska identifikacija birača, kao i skeneri koji automatski skeniraju glasački listić i utvrđuju rezultate sa tog glasačkog listića – smatra Šehić.

Dodaje da se treba zadržati tradicionalni način glasanja, koji je najpouzdaniji, ukoliko imate odgovornu izbornu administraciju.

Bankomat

S obzirom na to, kako navodi Šehić, da smo svjedoci zloupotreba od strane dijela izborne administracije, jako je bitno uvesti skenere koji su isključivo namijenjeni za izbore. On ističe da je to daleko jeftinije nego klasično elektronsko glasanje. Nije problem samo to što nemamo pokrivenost internetom čitave teritorije BiH, već je po Šehiću problem i to što elektronsko glasanje predstavlja daleko komplikovaniji način za veliki broj građana BiH.

– Ta mašina za elektronsko glasanje je slična bankomatu. Ona je jako dobra za one koji, na primjer, znaju koristiti bankomat. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da imamo veliki broj nepismenih građana u BiH koji ne znaju da koriste ni bankomat – navodi Šehić.

Ističe da bi skener bio daleko bolja opcija, jer bi ostali glasački lističi, a s druge strane bi se spriječila zloupotreba na biračkim mjestima.

Šehić smatra da bi bilo dobro kada bi već na izborima ove godine uveli skenere kao pilot projekat u nekoliko većih gradova i opština, kako bi provjerili kako oni funkcionišu u praksi.

Iskustva u svijetu

Da BiH još nije spremna za elektronsko glasanje, ali ni glasanje putem interneta, može se zaključiti i na osnovu raznih analiza koje su proteklih godina rađene, kako kod nas, tako i u susjednim državama, a koje pokazuju da su i mnoge tehnološki naprednije države u međuvremenu odustale od ovakvog načina glasanja, te se vratile starom načinu, papiru i olovci.

U Analizi prednosti i rizika elektronskog glasanja, koju je prošle godine objavila hrvatska nevladina organizacija “Gong” navodi se da više od 20 zemalja u svijetu koristi neku vrstu elektronskog glasanja.

Argument u korist uvođenja elektronskog glasanja koji se najčešće spominje jeste olakšavanje procedure glasanja biračima, pojednostavljujući im provjeru podataka unutar popisa birača, glasanja i praćenja rezultata u najkraćem roku do potencijalno pozitivnih učinka na njihovo povjerenje u izbore.

Kao dodatna prednost navodi se i povećanje političke participacije građana kroz uključivanje grupa birača koji prethodno nisu bili zastupljeni, kao i dugoročno gledano – smanjenje troškova za organizaciju i sprovođenje izbora.

Strahovi

Dodatnu vrijednost potpunog prelaska na elektronski sistem glasanja predstavlja smanjenje negativnog uticaja na okolinu štampanjem miliona biračkih listića za svaki izborni ciklus.

Međutim, i dalje postoje strahovi, na primjer, od mogućeg nelegitimnog onemogućavanja glasanja, neovlaštene izmjene glasa, ugrožavanja anonimnosti birača, višestrukog glasanja i trgovanja glasovima. Posebno treba istaći opasnost od kibernetičkih napada, koji su u svijetu sve aktuelniji, zbog čega je potrebno osigurati primjerenu bezbjednost na internetu.

U Analizi prednosti i rizika, koju je objavio “Gong”, navodi se da se istraživanja o koristima i nedostacima elektronskog glasanja kontinuirano provode u zemljama koje su ga već uvele, ali i onima koje to tek razmatraju.

Pojedine države su nakon pilot-projekata ili čak višegodišnjeg korištenja elektronskog glasanja, kako stoji u analizi, odustale od njegove primjene, dok ih druge koriste samo za lokalne ili regionalne izbore.

Iako pozitivni primjeri pokazuju korelaciju između uspješnog korištenja elektronskog glasanja i povjerenja građana u demokratske institucije, povezanost korištenja ove vrste glasanja i povećane izlaznosti građana nije u potpunosti dokazana.

Tri načina

Kada je u pitanju glasanje putem interneta, u analizi “Gonga” se navodi da se ono može provesti na tri načina.

Prvi je internetsko glasanje na biračkom mjestu, gdje se internet koristi za prenos podataka s biračkog mjesta do lokalnog, regionalnog ili centralnog izbornog tijela. U tom slučaju se internetom najčešće povezuju biračko mjesto i centralno izborno tijelo, dok je prostor za spoljnu manipulaciju znatno smanjen.

Drugi način je glasanje na kiosku tako da birači imaju priliku koristiti posebne računare smještene u javnim prostorima, poput škola, knjižara ili trgovačkih centara. Za ovaj način glasanja potrebni su posebni instrumenti za elektronsku autentifikaciju, poput digitalnog potpisa, pametnih kartica, otiska prsta i slično.

I treći način je taj da birači mogu glasati od kuće ili s radnog mjesta, ali to otvara prostor za nove tehničke rizike, jer računare nije moguće u potpunosti kontrolisati niti osigurati jednak bezbjednosni standard za sve birače.

U “Gongu” ističu da je ključna pretpostavka za uvođenje elektronskog glasanja da donositelji odluka moraju biti svjesni izazova koje ono donosi, a što podrazumijeva i osiguranje povjerenja građana u izborni proces.

– Za uspješno uvođenje posebno je važan konsenzus svih ključnih aktera, jer iskustvo pokazuje da će uvijek biti glasnih protivnika ovakvom načinu glasanja – poručuju iz “Gonga”.

Milioni za nesigurne “mašine”

Istraživanje koje je prije dvije godine rađeno za potrebe Parlamenta BiH pokazalo je da bi za kupovinu i održavanje uređaja za elektronsko glasanje iz budžeta trebalo izdvojiti na desetine miliona maraka.

Osim ogromnih novčanih sredstava, poseban akcenat je stavljen na bezbjednost ovakvog načina glasanja. U izvještaju stoji da elektronsko glasanje ima mnogo potencijalnih koristi u odnosu na papirne glasačke listiće, ali da u isto vrijeme korištenje uređaja za elektronsko glasanje predstavlja nove izazove i potencijalne probleme.

– Bezbjednost je najčešći problem koji se veže za elektronsko glasanje u većini dokumenata koji su korišteni u pripremi istraživanja i dostupnim informacijama na internetskim portalima u Evropi i SAD. Upravo je bezbjednost razlog zbog kojeg su evropske države koje su bile uvele elektronsko glasanje, u potpunosti ili kao pilot projekat, odustale od njega – navodi se u izvještaju.

Dodaje se da se u skoro svim državama u Evropi izbori posljednjih 10 godina održavaju na tradicionalni način „papir i olovka“, uključujući i Njemačku, u kojoj je Ustavni sud proglasio neustavnim i zabranio upotrebu elektronskih uređaja. Djelimičan izuzetak su Belgija, Francuska i Estonija.

U Estoniji je glasanje putem interneta uvedeno 2005. godine, a svakim izbornim ciklusom ovu metodu prihvata veći broj birača – preko 40 odsto na posljednjim izborima. Estonsko iskustvo pokazuje da je glasanje putem interneta 50 odsto isplativije od klasičnog glasanja na papiru.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE