Turska u svim svojim operacijama protiv terorističkih organizacija za cilj uzima uništavanje terorističkih skloništa, oružja, vozila i drugih zaliha, te vodi računa o tome da nipošto ne bude nanesena šteta civilima, nedužnim ljudima i infrastruturi.
Ministarstvo odbrane Republike Turske je u saopćenju u vezi s operacijom “Izvor mira”, koja je pokrenuta 9. oktobra, navelo kako turske snage vode računa da u ovoj operaciji ne bude nanesena šteta civilima, ali svakako ni historijskim, kulturnim i vjerskim spomenicima i objektima.
Sve navedeno je potvrđeno i u prijenosu uživo Anadolu Agency iz centra sirijskog grada Tal Abyada, koji je 4,5 godina bio pod kontrolom terorista. Na snimcima koji je prenijela AA, može se jasno vidjeti da tamošnji civili nakon dolaska turskih snaga žive u miru i sigurnosti.
Tokom operacije u Afrinu neometano dostavljana humanitarna pomoć
Ovakav odnos Oružanih snaga Republike Tuske (TSK) jasno se mogao primijetiti i tokom operacije “Maslinova grana” u Afrinu. Nakon operacije koja je okončana u martu 2018. godine, ulaskom u Afrin moglo se primijetiti da su samo bili razoreni isključivo teroristički položaji odakle su teroristi izvodili napade na tursku vojsku.
Na objektima kao što su džamije i bolnice nije bilo moguće primijetiti trag čak ni jednog metka, a pažnju koju je Turska pokazala na tom planu, kroz svoja saopćenja potvrdili su i Ujedinjene nacije (UN) i Crveni krst. Zahvaljujući garancijama Turske, humanitarne organizacije su neometano dostavljale humanitarnu pomoć u Afrin.
Glasnogovornik Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova pri UN-u Jens Laerke izjavio je 6. februara 2018. godine da, i pored činjenice da je u toku operacija “Maslinova grana”, humanitarne organizacije rade bez ometanja i dostavljaju pomoć. Primjer toga viđen je i u operaciji 23. februara. Prema Afrinu su se kretala dva konvoja, a turske snage su pratile oba konvoja. Nakon što je ustanovljeno da je jedan od njih napunjen municijom uništen je, dok je drugi konvoj sa civilima bez problema ušao u Afrin.
Cijenu operacije u Mosulu platili civili
Za razliku od Turske, američka vojska koja osjetljivost prema civilima drži u posljednjem planu, tokom akcija u Iraku i Siriji koje je zajedno s lokalnim partnerima vodila protiv ISIS-a, nanijela je veliku štetu civilnom stanovništvu i infrastrukturi. SAD je tokom devet mjeseci avionima bombardovao irački grad Mosul, koji je važio za uporište terorističke organizacije ISIS.
Kao rezultat tih operacija grad je u oktobru 2016. godine očišćen od terorista, ali je istovremeno i sravnjen sa zemljom. Nakon ulaska u grad pod ruševinama su pronađena i brojna tijela civila. Visoki irački komesarijat za ljudska prava je u martu 2019. godine objavio kako je ispod ruševina grada izvučeno najmanje 4.720 tijela civila, od toga 2.666 djece, dok 2.054 stradalih nije identifikovano. SAD je kroz podršku terorističkoj organizaciji YPG/PKK, u oktobru 2017. godine od terorista ISIS-a očistio i sirijski grad Rakku.
No, i Rakka je jedan od gradova koji je u potpunosti uništen i iza kojeg je ostala pustoš. Rakka je sirijski grad koji je imao najveći broj civilnih žrtava kao rezultat američkih napada. Masovne grobnice koje su potajno uklanjane iz Rakke, najbolje su pokazale razmjere stradanja civila. Sirijska mreža za ljudska prava (SNHR) u svom izvještaju od 28. marta 2019. godine objavila je da su tokom operacije u Rakki ubijene 2.232 osobe, uključujući 543 djece i 346 žena.
Amnesty International objavio je 5. juna 2018. izvještaj u kojem se navodi da je tokom operacije na Rakku koju predvodi međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a zabilježen veliki broj civilnih žrtava, pozivajući Sjedinjene Države, Francusku i Britaniju da “priznaju civilne žrtve i opseg razaranja u gradu”.
Kao rezultat napada, 560.000 civila, većinom iz Rakke, bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.
