ZABRANJEN PRISTUP: RAZVEDENI OČEVI U BORBI ZA DJECU

Sudovi na Balkanu obično u brakorazvodnim parnicama stanu na stranu majki pri odlučivanju ko će ostvariti starateljstvo nad djecom, piše BIRN BiH.

Neki očevi ne odustaju, odlučili su se suprotstaviti sistemu. Između dvije vatre našla su se djeca.

Razvod je bio neočekivan, no borbene linije brzo su uspostavljene. On je želio nesputan pristup svom dvogodišnjem sinu, koji je živio s njegovom bivšom suprugom na udaljenosti od tek desetak minuta hoda. Ona je željela da ga u potpunosti isključi iz djetetova života.

Na kraju su nekako postigli kompromis – otac će s djetetom provoditi po četiri sata svake srijede, kao i svaki drugi vikend.

No, dječakova majka uskoro počinje kršiti dogovor, kako navodi otac, koji nije želio biti imenovan. Unatoč činjenici da su živjeli u neposrednoj blizini, počelo se dešavati da sedmicama ne vidi sina.

  • Bilo je posebno teško kada sam ga vraćao majci… Plakao bi i govorio: ‘Tata, nemoj ići’”, kaže dječakov otac. Navodi da je prije nekoliko mjeseci primijetio da majka dijete podučava s ciljem da ga udalji od oca.

Za dokaz je snimio zaigrano dijete, razdragano šarenim, dječjim triciklom, kako tepajući pjevuši: “Neće tati, neće tati…” Upitao je sina gdje je to čuo, ko mu je to rekao.

“Mama rekla”, odgovara dječak na snimku.

Prema mišljenju ovog oca, očito je da se radi o takozvanom sindromu zlonamjernog roditeljstva, specifičnom ponašanju u kojem, prema tumačenju psihologa, jedan roditelj pokušava OKRENUTI dijete protiv drugog roditelja nakon problematičnog razvoda.

Majka nije bila dostupna za razgovor.

U Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj opcija zajedničkog ili podijeljenog starateljstva ne postoji u Porodičnom zakonu, ovaj otac tvrdi da često kontaktira nadležne službe socijalne zaštite da mu osiguraju da nesmetano može vidjeti sina. Ipak, dodaje, ono što mu najviše nedostaje jeste upravo odgovarajući pravni lijek za situaciju poput njegove.

  • Ono što ja želim jeste podijeljeno, odnosno zajedničko starateljstvo kao na Zapadu, ali ovdje je to moguće jedino ako se promijeni sistem”, kaže on. “Sada pokušavam dobiti što više vremena sa svojim sinom i bio bih sretan ako bih mogao s njim provesti bar svaki vikend.”

Ovaj otac je tek jedan od hiljada očeva u BiH i zemljama regije čija su prava, prema tvrdnjama udruga za jednaka roditeljska prava i prava očeva, ozbiljno narušena tako što su zakonskim rješenjima dobrim dijelom ili u potpunosti isključeni iz života njihove djece, nakon problematičnih razvoda.

Prema riječima aktivista, pravnika i stručnjaka za dječja prava, majke gotovo redovito dobivaju starateljstvo, vjerojatno i zbog uvjerenja ukorijenjenog u tradicionalizmu da su majke svakako bolji roditelj. Najviše kritika svakako ide na račun centara za socijalni rad, koji se nedovoljno posvećuju pojedinačnim slučajevima.

Ipak, neki očevi se odlučuju na dugotrajnu, skupu i iscrpljujuću borbu, tvrdeći da jednostrano starateljstvo nije dobro rješenje za djecu, te da su takva rješenja protivna europskim zakonima i međunarodnim konvencijama.

  • U tom trenutku, za mene jedino što je shvatljivo bio je nastavak borbe, da prvo saznam gdje se nalaze i da nekako dođem do djece i do kontakta s njima”, kaže Samir, otac iz Sarajeva.

On svoga 13-godišnjeg sina i 8-godišnju kćerku nije vidio ni čuo više od pet godina!

Nakon razvoda 2009. godine, kako kaže, bivša supruga počela je sprečavati njegove susrete sa sinom, premda je sudskom odlukom trebao dijete viđati najmanje po dva sata sedmično i svaki drugi vikend.

Kćerku nije viđao, budući da je bila mlađa od tri godine.

  • Ona (bivša supruga) je uvijek nalazila načina da spriječi susret, govoreći da sin ima obaveza, da je bolestan – pod navodnicima bolestan – da se u tom trenutku igra, da odbija da me vidi, a ja nikad nisam bio siguran da li je to stvarno tako ili nije, meni je to tako bilo predočeno”, prisjeća se Samir.

A onda, jednog dana u maju 2012. godine, pozvonio je na vrata stana u kojem je njegova bivša supruga živjela s djecom. Niko nije odgovarao. Zvao je telefonom, slao poruke, no niko se nije javljao, niko odgovarao. Obavijestio je policiju, koja je mogla samo utvrditi da je stan napušten.

Ispostavilo se da je njegova bivša supruga, bez njegovog znanja, bez ikakvog prethodnog obavještenja, s djecom otišla u Švedsku, gdje je tokom rata u BiH boravila kao izbjeglica i gdje je stekla državljanstvo.

  • Apsolutno bez ikakve naznake, bez ikakvog objašnjenja, bez ikakve poruke, bez ičega… oni su jednostavno nestali”, kaže Samir, otac koji svoju djecu nije vidio više od pet godina.
 Care International

Ipak, s druge strane, ponekad nije ni čudo da službe za socijalni rad u BiH smatraju da mnogi očevi nisu podobni za roditeljstvo, uzimajući u obzir podatke državne Agencije za ravnopravnost spolova, prema kojima se procjenjuje da je tokom 2015. godine u jednoj od pet porodica u BiH zabilježeno porodično nasilje. U većini slučajeva počinitelji su bili muškarci.

Ipak, psiholozi tvrde da se službe za socijalni rad nisu prilagodile promjenama u društvu u kojem muškarci sve češće odbacuju “macho” stereotipe i preuzimaju, nekada rijetku a danas sve češću, ulogu brižnih roditelja, spremnih da se posvete svom djetetu i odgajaju ga.

Bez obzira na društvene promjene, očevi su, kada je riječ o starateljstvu nad djecom, u većini slučajeva gubitnici. Bar tako pokazuju podaci statističkih agencija dvaju bh. entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Prema objedinjenim podacima za oba entiteta, tokom 2016. godine majke su dobile starateljstvo nad djecom u 77 posto slučajeva.

Većinu takvih odluka donijeli su sudovi, a temeljeno na preporukama socijalnih radnika, odnosno službi za socijalni rad, koji su obavili razgovore s roditeljima i tek u pojedinim slučajevima preporučili psihološka testiranja.

U šest posto slučajeva, prema statističkim podacima, roditelji su pri razvodu uspjeli postići kakav-takav dogovor o zajedničkom starateljstvu, premda takvo rješenje u BiH nije zakonski predviđeno, za razliku od mnogih europskih zemalja u kojima postoje zakonska rješenja koja predviđaju da majka i otac dijele brigu o djetetu, te da zajednički donose roditeljske odluke o budućnosti svoga djeteta/djece.

Opširnije na Detektor.ba.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KAKO VAM VITAMINI I MINERALI MOGU POMOĆI DA SE OSJEĆATE MANJE...

0
Hrana koju jedemo sadrži određene vitamine i minerale koji mogu utjecati na našu sposobnost da imamo dovoljno energije tokom cijelog dana.