ZABRINJAVAJUĆE BROJKE: OD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI UMRE 17,5 MILIONA LJUDI GODIŠNJE

Svjetski dan srca obilježava se svake godine posljednju sedmicu u mjesecu septembru. Godine 2012. usvojene su deklaracije o smanjenju globalnog mortaliteta od nezaraznih hroničnih bolesti za 25 posto do 2025. godine, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrti od hroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu.

Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetska kardiološka federacija, a cilj tog dana je informisati ljude širom svijeta da su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu.

One su odgovorne za 17,5 miliona smrti godišnje, te je, kako navode stručnjaci INZ-a, potrebno je naglasiti i istaknuti šta svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolisao kardiovaskularne bolesti, te smanjio izlozenost riziko faktorima: upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljno tjelesne aktivnosti itd.

Zdravim životnim stilovima može se izbjeći najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

Upotreba duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubijaju šest miliona ljudi i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 posto kardiovaskularnih bolesti. Pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi, a 28 posto od tog broja su djeca.

U INZ-u navode i podatak istraživanja Svjetske kardiološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije da je unutar dvije godine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti značajno je smanjen. Petnaest godina nakon prestanka razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača.

Zajedno s drugim nezaraznim hroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti pridonose siromaštvu, posebno u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja.

Teret kardiovaskularnih bolesti može se smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah, preporučuje INZ.

Posebno je važno voditi računa o zdravlju srca i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja u doba pandemije COVID-19, jer osobe sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima spadaju u rizične grupe za obolijevanje od COVID-19.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE