ZABRINJAVAJUĆI PODACI: RASTE BROJ PACIJENATA S PSIHIČKIM POREMEĆAJIMA, LIJEKOVI TEŽE DOSTUPNI

Broj osoba sa psihičkim poremećajima u svijetu je u porastu, govore podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Posebno se to odnosi na osobe s depresijom, te struka smatra da će ona biti glavni uzrok onesposobljavanja ljudi do 2030. godine.

Psihotični poremećaji poput šizofrenije konstantni su u svim kulturama i zemljama, pa tako i u BiH. Međutim, sve je veći broj osoba sa PTSP-om, depresivnim poremećajem, anksioznošću, opsesivno-kompulzivnim poremećajima, kao i zavisnika o alkoholu, kocki, internetu.

Neki od uzroka su opšta nesigurnost u državi, nasilje u porodici, međuvršnjačko nasilje, ratovi… Sve to ostavlja trajne posljedice na ljude koji su doživjeli traume, ali i na generacije poslije. Po riječima ljekara, u BiH imamo sve lijekove za pomenute bolesti kao i u Evropi. Međutim, nisu jednako dostupni.

  • Imamo esencijalnu listu lijekova na kojoj nisu zastupljeni lijekovi koji trebaju pacijentima sa psihičkim poremećajima. Oni koji su zastupljeni striktno su vezani za dijagnoze. U psihijatriji se ne liječi dijagnoza, liječi se osoba. Ne možemo davati lijek samo na temelju dijagnoze, već na temelju onog šta osobi treba. Npr. ako se radi o antipsihoticima, oni nisu namijenjeni samo za liječenje šizofrenije. Koriste se i za agresivno ponašanje, patološki strah, anksiozni poremećaj – ispričala je Esmina Avdibegić, šefica Odjeljenja za traumatske stresne poremećaje Klinike za psihijatriju UKC Tuzla.

Iznijela je i podatke da BiH ima stopu samoubistava od 8,8 odsto na 100.000 stanovnika.

  • Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka stopa je iznosila 10,5 odsto, a odmah poslije rata oko 6,6 odsto. Kod nas su mnogo veći problem ubistva, u čemu prednjačimo u regionu. Visoka stopa samoubistava je oko 20 odsto, 10,5 je bila srednja, a ovo što sada imamo je niska stopa samoubistava – rekla je ona.

Osim odraslih, u porastu je i broj djece i adolescenata koji traže pomoć psihijatra. Prije 14 godina u Klinici za psihijatriju UKC Tuzla bilo je 250 pregleda maloljetnika godišnje, sada je to oko 1.000. Oni se često moraju hospitalizovati, ali ova klinika ima samo odjeljenje za odrasle, pišu Nezavisne novine.

RAS Srbija
  • Prošle godine smo imali 15 adolescenata koje smo morali smjestiti na odjeljenje za odrasle. To je uvijek rizik za nas, djecu i porodice. Mi smo prije dvije godine pokrenuli projekat za uspostavljanje odjela dječje psihijatrije koji bi imao bolnički kapacitet. Radimo dnevno bolnički tretman djece i adolescenata, a kroz te grupne psihoterapije godišnje nam prođe 50 djece – pojasnila je Nermina Kravić, šefica Odjeljenja za dječju i adolescentnu psihijatriju UKC Tuzla.

Kravićeva naglašava da u BiH postoji samo 15 dječjih adolescentnih psihijatara koji su se okupili u zajedničko udruženje.

Okolnosti u savremenom svijetu utiču na povećanje broja psihičkih oboljenja, a to zahtijeva preispitivanje ranijih i iznalaženje novih metoda prevencije i liječenja, smatra struka.

  • Pored psihofarmakoterapije, psihoterapije i socioterapije, u psihijatriji se sve češće govori i o metodama duhovne terapije, ekopsihijatriji, različitim metodama tradicionalnih komplementarnih oblika liječenja, transkranijalnoj magnetnoj stimulaciji mozga, a ponovo se aktuelizira stigmatizirana, ali provjerena i praktično neškodljiva elektrostimulativna terapija – rekao je Izet Pajević, načelnik Klinike za psihijatriju UKC Tuzla.

O ovoj, ali i drugim brojnim temama iz oblasti psihijatrije opširnije su govorili stručnjaci na 17.

“Psihijatrijskim danima BiH”, koji su održani u Tuzli. Bila je to prilika da psihijatri i drugi stručnjaci za mentalno zdravlje razmijene mišljenja i iskustva na temu “Liječenje u psihijatriji: aktuelnosti i dileme”. Na simpoziju su učestvovali stručnjaci iz naše zemlje, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Holandije i Austrije.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE