On je kazao da, u uslovima negiranja bosanskog jezika u dobrom dijelu regiona, ali nažalost i na značajnom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, ovaj dan bi nam trebao i morao biti veoma značajan.
- Prvi poznati rječnik na ovim prostorima je upravo Uskufijev rječnik bosanskog jezika iz 1631. godine. Kroz historiju je bilo mnogo nasrtaja na bosanski jezik kroz različite faze okupacija Bosne i Hercegovine. Čak i u vrijeme zajedničke nam države, pa i sveopćeg bratstva i jedinstva, mi nažalost nismo imali pravo na svoj maternji jezik. Suvišno je govoriti o značaju maternjeg jezika za jedan narod i državu”, napisao je Zahiragić.
Kako navodi Zahiragić, maternji jezik je puno više od običnih riječi i jezičkih pravila, on je identitet i kultura jednog naroda, radi svega onoga što je na tom jeziku zabilježeno i napisano.
- Nažalost, bosanski jezik ni u samom Sarajevu nije dovoljno dobro pozicioniran i sistemski postavljen. Naprimjer, u sklopu Univerziteta u Sarajevu postoji “Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu”. Koji jezik? Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje se obrazuju jezički kadrovi, odsjeci se zovu Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik i Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine”, navodi Zahiragić.
Istako je da Institut nije obrazovna ustanova, nego naučna, pa bi se kao takva morala orijentisati na naučnu izgradnju, zaštitu i međunarodno pozicioniranje bosanskog jezika.
- Drugi zvanični jezici u BiH imaju takve naučne ustanove, kako u samoj BiH, tako i na visokoškolskim ustanovama u regionu, pa su u tom smislu više nego dobro etablirani i zaštićeni. Uostalom, u Sarajevu skoro svi se izjašnjavaju da govore bosanski jezik, bez obzira kojoj nacionalnosti pripadali”, ističe Zahiragić.
U vezi sa svim navedenim, Zahiragić je najavio podnošenje inicijative u Skupštini KS da se Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu preimenuje u Institut za bosanski jezik Univerziteta u Sarajevu.
