Kako 21. vek predstavlja vreme najdinamičnijeg tehnološkog napretka dosad, ovaj strah je posebno izražen.
Stoga se opravdano postavlja pitanje koliko su naši poslovi sigurni.
Razvoj IT-ja dovodi do povećanog broja zanimanja
Sa pojavom kompjutera i razvojem vještačke inteligencije (AI) javilo se i pitanje da li će većina poslova u budućnosti postati u potpunosti automatizovana i nezavisna od čovjeka, odnosno hoće li zaposleni postati izlišni.
Istraživanja nam govore da nemamo razloga da brinemo:
– IT razvoj stvara više novih poslova nego što ih ukida.
Tako je studija koju je sproveo Makinzi pokazala da tehnološki napredak na svaki ugašeni posao stvara 2,4 nova.
Dakle, iako tehnologija zaista dovodi do smanjenja obima ili potpunog nestanka nekih poslova, ona iznad svega proširuje broj radnih mjesta i tako aktivno smanjuje nezaposlenost.
Koja su zanimanja ugrožena razvojem IT-ja?
Uslijed promjene tržišnih paradigmi u vezi sa razvojem tehnologije, za mnogim poslovima u budućnosti biće smanjena potreba, a samim tim i plata koju zarađuju ljudi koji se njima bave.
Ovih 5 zanimanja neće biti toliko zastupljena u budućnosti zahvaljujući razvoju tehnologije:
- Novinar. Pojava interneta, portala i blogova u velikoj mjeri ugrozila je budućnost štampanih medija. Oglašivači se sele u digitalni prostor, pa veliki izdavači sve teže uspijevaju da imaju stalno zaposlene novinare.
- Ekonomista. Prema uglednom listu Ekonomist, kompjuteri će moći da samostalno analiziraju i donose pametne finansijske odluke, zbog čega računovođe, finansijski analitičari i drugi ekonomisti neće biti toliko traženi u budućnosti.
- Bibliotekar. Pojava internet pretraživača, online knjižara i Googleovih servisa za knjige u velikoj mjeri smanjiće potrebu za bibliotekarima.
- Taksi dispečer. Razvoj aplikacija kakva je Uber, ali i druge, omogućava ljudima da vožnju zakazuju putem mobilnih telefona, što znači da taksi dispečera neće ni biti.
- Agent za putovanja. Sa pojavom aplikacija kao što su Booking, Airbnb i pretraživačima jefitnih letova, agent za putovanje postaje osoba kojoj se sve manje ljudi obraća prilikom planiranja puta.
Dakle, mnoga tradicionalna zanimanja u budućnosti moći će da budu obavljana bez angažovanja čoveka ili uz njegovo minimalno angažovanje, što ih ne čini dobrim izborom za buduću karijeru.
Hoće li doći do zasićenja u IT sektoru?
Upravo zbog brzog i nezaustavljivog razvitka, IT sektor je jedan od najrazvijenijih svuda u svijetu i sve više ljudi s pravom razmišlja da svoju karijeru posveti ovoj oblasti. Zbog toga se povremeno mogu čuti i pitanja da li postoji opasnost od zasićenju u IT sektoru.
Istina je zapravo da je zasićenje moguće očekivati u svim drugim sektorima prije nego u IT-ju. Već godinama u IT sektoru broj poslova višestruko prevazilazi broj kvalifikovanih radnika i, prema istraživanjima, takav trend očekuje nas i u budućnosti.
Tehnološki napredak ne podrazumijeva samo nastanak sve savršenijih softvera i hardvera već i digitalizaciju svih pora našeg društva. A da bi to bilo moguće, neophodni su ljudi sa IT znanjima:
– ⅓ poslova u SAD u posljednjih 25 godina čine potpuno novi poslovi iz IT oblasti koji nikada ranije nisu postojali.
Još jedan strah za budućnost ljudi u IT sektoru u vezi je sa razvojem vještačke inteligencije. Pitanje koje mnogi postavljaju jeste da li će programeri biti neophodni ili će AI moći sama sebe da programira.
Istina je zapravo da bez programera AI ne bi postojala. Mogućnost samostalnog učenja koja leži u AI omogućena je zahvaljujući složenim algoritmima koje kreiraju upravo programeri.
Koliko su zapravo diveloperi neizostavna karika u razvoju AI, govori i činjenica da Google trenutno zapošljava više od 30.000 programera koji rade na razvoju vještačke inteligencije.
Možda jednog dana bude razvijena svemoguća AI koja će biti u stanju da zamijeni programere, ali veoma smo daleko od toga. Istina je da su po mnogo čemu IT i kodiranje još uvijek u svojoj razvojnoj fazi, pa bi strah od njihovog nestanka bio isti kao kad biste se odmah po pojavi Gutembergove štamparije plašili da će knjigu zamjeniti kompjuter, dakle plašili se nečega što je daleko vijekovima od vas.
Svi podaci nedvosmisleno potvrđuju da su IT-jevci neophodni. Mogu se promjeniti tehnologije, izazovi i zaduženja divelopera, ali neće nestati potreba za njima.
I dok će razvoj tehnologije vjerovatno u skorijoj budućnosti dovesti do smanjenja potrebe za ljudima na nekim tradicionalnim poslovima ili do potpunog nestanka tih poslova, jasno je da će istovremeno stvoriti nove poslove upravo u digitalnoj sferi.
A oni koji će najbolje moći da savladaju ove nove okolnosti jesu upravo programeri. Stoga svako ko želi da ima posao u budućnosti, ali i da lako stiče vještine neophodne za eventualne nove poslove koji će se pojavljivati mora da posjeduje IT obrazovanje.
Ključ je u spremnosti na usavršavanje
Kada svjetski stručnjaci govore o budućnosti poslova, onda oni govore pre o nedostatku kvalifikovanih radnika nego o nedostatku poslova.
Naime, 60% poslodavaca izjavilo je da mladi ljudi nisu adekvatno pripremljeni za posao, odnosno posjeduju rupe kako u tvrdim, tako i u mekim vještinama – kao što su komunikacija, timski rad, poštovanje rokova.
Dakle, svako ko je spreman da uči i da se usavršava imaće dobre šanse da se snađe bez obzira na sve promjene koje tehnologija bude donijela na tržište poslova. Stalno usavršavanje kroz pohađanje kurseva jedan je od načina da tehnološke promjene dočekamo spremni.
Pravo pitanje nije hoće li još biti poslova u budućnosti, nego hoćemo li mi biti spremni da im se prilagodimo. Svi koji se plaše razvoja tehnologije treba da znaju jednu stvar:
– Tehnologija je ta koja zastarijeva, a ne ljudi.
Stoga je upoznavanje sa novim trendovima i vještinama neophodan uslov vašeg opstanka na poslu. Istraživanja pokazuju da radnici koji znaju da rade sa tehnologijom neće morati da brinu, ugroženi će biti samo oni koji takva znanja nemaju.
Drugim riječima, ukoliko se stalno usavršavate, pratite razvoj tehologije i potrebe tržišta, osiguraćete svoj posao u budućnosti.
