PIŠE: TARIK DAUTOVIĆ
Stoga, u ovom i u narednih nekoliko tekstova, pažnju ćemo posvetiti raskrinkavanju tih mitova i laži. Moramo ponavljati. Radi sebe i radi generacija koje dolaze. Često se umorimo, ili zapravo uopće nemamo volje, niti osjećamo bilo kakvu društvenu odgovornost, pa olahko kažemo: ‘’Ma neka… Dosta više…’’ Dok mi to govorimo, drugi predano rade na rastakanju onoga što se mukotrpno gradilo.
Jedan od narativa koji ćemo često čuti, posebno u medijima u entitetu RS, jeste ‘’ratna zastava’’ Bosne i Hercegovine, ‘’ratna zastava tzv. Armije republike Bosne i Hercegovine’’, a što se odnosi na našu zastavu sa ljijanima.
Čuvena zastava sa ljiljanima, odnosno zastava Republike Bosne i Hercegovine usvojena je 1992. godine, nakon sticanja nezavisnosti od bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavija (SFRJ). Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je na svojoj sjednici od 4. maja 1992. godine prihvatilo ponuđena rješenja za grb i zastavu bez ikakvih primjedbi.
Ona je predstavljala državni simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine nakon što je Predsjedništvo RBiH 24. februara 1993. godine donijelo odluku o tekstu Ustava koji je postao pravosnažan 14. marta 1993. godine. U zvaničnoj upotrebi bila je od 1992. do 1998. godine kada je usvojena nova zastava Bosne i Hercegovine.
Zastava je potvrđena Ustavom Republike Bosne i Hercegovine, članovima 7. i 8., koji glase:
Član 7.
Grb Republike Bosne i Hercegovine je štitastog oblika, plave boje, podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatnožute boje u svakom polju.
Član 8.
Zastava Republike Bosne i Hercegovine je pravougaonog oblika sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini na bijeloj podlozi. Odnos širine i dužine zastave je jedan prema dva.
Ono što je posebno važno naglasiti, a što ruši u temelju svaku laž o ovoj zastavi jeste da je nju usvojilo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine koje je i tada bilo sastavljeno od predstavnika svih naroda. Dakle, nisu je usvojili samo Bošnjaci, nije ju nametnuo Alija Izetbegović, nego ju je usvojilo Predsjedništvo.
U kreiranje zastave sa ljiljanima bili su uključeni: arheolog Hasan-Mirza Ćeman, historičar Tihomir Glavaš, dr. Boris Nilević (Institut za historiju), samostalni dizajner Zvonimir Bebek koji je angažovan za potrebe vizuelnog oblikovanja idealnog rješenja. U timu je bio i dr. Enver Imamović, profesor starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dok je za koordinatora i sekretara stručne grupe izabran diplomirani pravnik Vedran Hadžović. Pravni konsultant u ime Ustavnog suda SR BiH bio je Kasim Trnka. Dakle, i ova stručna grupa, imenovana od strane Radne grupe za zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast Komisije za ustavna pitanja SR BiH, bila je sastavljena ne samo od ljudi koji su bili eminentni stručnjaci, nego su bili i različitih nacionalnosti.
Tada je određeno da novi državni simbol postane ljiljan iz doba bosanskog kraljevstva, pošto ne predstavlja nijednu posebnu etničku grupu u Bosni i Hercegovini. Naravno, bilo je još puno detalja u ovom procesu, od same ideje, pa do realizacije.
Dejtonskim sporazumom predviđeno je da BiH dobije nova obilježja o kojima su se trebale dogovoriti bh. vlasti, a do tada su ostali važiti “ljiljani”. No, s obzirom da je dogovor bio nemoguć, novu zastavu i grb konačno je 1998. nametnuo visoki predstavnik Carlos Westendorp.
22. maja 1992. godine Bosna i Hercegovina postala je punopravna članica Ujedinjenih nacija, a njena tadašnja zastava s ljiljanima zavihorila se ispred sjedišta UN-a u New Yorku.
Dakle, činjenice su neosporne: zastava sa ljiljanima je zastava Republike Bosne i Hercegovine.
