ZAŠTO RANKO DEBEVEC I GORDANA TADIĆ ŠUTE O SASTANKU SA ČLANOVIMA VSTV-A?

Glavna tužiteljica Državnog tužilaštva i predsjednik Suda Bosne i Hercegovine održali su protekle sedmice sastanak na poziv članova i predsjedavajuće Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ali niko od njih ne želi otkriti razlog sastanka i šta se na njemu govorilo nakon što uopće nisu izvijestili javnost o njegovom održavanju.

U kompleksu državnih pravosudnih institucija u Sarajevu je u srijedu, 27. januara, održan sastanak članova i predsjedavajuće VSTV-a Sanele Gorušanović-Butigan sa glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH Gordanom Tadić i predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcem, ali o ovom sastanku niti jedna od tri institucije nije izvijestila javnost.

Kako je za BIRN BiH potvrđeno iz VSTV-a, riječ je o radnom sastanku čiji cilj je bilo “unapređenje saradnje i komunikacije između ove tri pravosudne institucije”.

Na dodatni upit o zaključcima sastanka, ponovljeno je kako je to bio radni sastanak “na kome se vodio razgovor o različitim temama”.

  • Nikakvi zvanični zaključci sastanka, koji bi mogli biti prezentovani javnosti, nisu doneseni – navodi se u odgovoru.

Na isti upit nisu odgovorili iz Državnog suda “s obzirom da ni Sud BiH ni predsjednik Suda nisu dali ni potvrdili predmetnu informaciju (održavanje sastanka)”, dok su iz Tužilaštva BiH novinare uputili na VSTV.

Neinformisanje javnosti o sastanku između tri državne pravosudne institucije utječe na percepciju transparentnosti o njima, mišljenja su sagovornici BIRN-a BiH.

Meddžida Kreso, bivša predsjednica Državnog suda, kaže kako ne razumije zašto bi takvi sastanci bili tajni kada se svaki dan javnost obavještava “s kim se ko sastaje u pravosuđu”.

  • Sjećam se vremena kad sam ja bila predsjednica Suda, kada je tadašnji predsjednik VSTV-a (Milan) Tegeltija pozvao mene i tužioca (Gorana) Salihovića, kad su trajali napadi na nas i na institucije. Mi smo razgovarali o strategiji kako se oduprijeti takvim pritiscima, i izašla je i naša slika s tog sastanka – kaže Kreso, dodajući kako je ona nastojala da svaki potez sudske vlasti bude transparentan i javan.
  • Sve ono što se odnosi na rad institucija a od interesa je javnosti, treba biti transparentno – smatra Kreso.

Tužilaštvo BiH je tokom protekle godine 45 puta izvijestilo javnost o održanim sastancima glavne tužiteljice Tadić.

U jednom od tih saopćenja se navodi da je glavna tužiteljica sudjelovala na videokonferenciji svih glavnih tužilaca i predsjednika VSTV-a, dok ni u jednom od tih saopćenja nije bilo sastanaka s predsjednikom Državnog suda.

Nakon sastanka, u četvrtak su iz ureda glasnogovornika Tužilaštva javnost izvijestili o dva održana sastanka glavne državne tužiteljice.

Odnosi između državnog suda i tužilaštva već neko vrijeme nisu na najboljem nivou. U augustu prošle godine dvije institucije su u saopćenjima za javnost optuživale jedna drugu ali bez iznošenja dovoljno detalja da bi se mogla shvatiti suština neslaganja.

Prvo je Sud BiH poslao Tužilaštvu dopis u kome je upozorio na neregularnosti prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te pri izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.

Tužilaštvo je zatim saopćilo da je glavna tužiteljica održala prošireniji kolegij na kome je zaključeno da su navodi Suda izravno miješanje i opstrukcija rada Tužilaštva te miješanje u određene predmete. Tužilaštvo je navelo i da će zatražiti stav VSTV-a.

U još jednom saopćenju Sud je optužio Tužilaštvo da dezavuiše javnost i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire. Dok niti jedna niti druga institucija nije navela detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci su tada za BIRN BiH rekli kako ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije smatraju neprimjernom.

Povećanje transparentnosti kroz veću zatvorenost

Advokat Senad Bilić smatra kako tri državne institucije nisu dovoljno transparentne.

– U svom radu oni netransparentnost najčešće pokrivaju nekim zakonskim odredbama i zaštitom postupka, a o komunikaciji i radu ovih institucija niko ništa ne zna – kaže on.

U ranijim radionicama koje je organizirala Evropska komisija naglašavano je kako pravosudne institucije trebaju graditi povjerenje u odnosima s medijima na način da afirmišu principe transparentnosti i odgovornosti u svakodnevnom radu.

Nakon saznanja o održanom sastanku između državnih pravosudnih institucija, novinari BIRN-a BiH pokušali su kontaktirati članove Vijeća za njihov komentar o ovome sastanku.

Nedugo nakon pokušaja razgovora, iz Kabineta predsjednika VSTV-a novinarima je rečeno da su čuli o upitima članovima Vijeća te zamolili za slanje pisanog upita.

Na dodatni upit o razlozima zbog kojih članovi nisu željeli komentarisati ovaj sastanak, te zbog čega je traženo slanje pisanog upita, do pisanja ovog teksta VSTV nije poslao odgovor.

Donedavni predsjednik Vijeća koji je podnio ostavku nakon pritiska javnosti zbog objavljenog snimka u kome se čuje kako razgovara o imenovanju na pravosudnu funkciju, Milan Tegeltija za BIRN BiH kaže kako zvanične stavove VSTV-a može iznositi samo predsjednik, ali da svaki član ima punu slobodu da daje izjave.

  • Ti ljudi obavljaju javni posao, sjednice su javne, i prirodno je da oni mogu da iznose svoje stavove u javnosti. Ne postoji prepreka da iznesu stavove u javnosti ukoliko oni to žele – kaže Tegeltija.

U Izvještaju o vladavini prava u BiH, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi se kako se trenutna situacija u BiH čini “takvom da je karakterišu značajan stepen “nefunkcionalnosti” javnih institucija na svim nivoima i širom zemlje”, pri čemu neki od ključnih aktera ne pokazuju odlučnost za bavljenje ili prevazilaženje nefunkcionalnosti kroz koordinaciju i saradnju.

U ovom izvještaju se navodi i kako “rad VSTV-a zahtijeva značajno povećanje transparentnosti i komunikacije s javnošću”.

  • Odluke VSTV-a o pravosudnim reformama ili novim praksama se moraju razmatrati na širim raspravama s pravosudnom zajednicom i mora ih se bolje objasniti. VSTV treba hitno usvojiti komunikacijsku strategiju i smjernice o odnosima s medijima, da bi se premostio jaz između nosilaca pravosudnih funkcija i građana – navodi se te dodaje da je potrebno usvojiti jasna pravila za izvještavanje o aktivnostima VSTV-a.

Ifet Feraget, sarajevski advokat, smatra kako novinari imaju pravo na informacije, budući da je to način kojim se dalje obavještavaju građani, te kako novinari u evropskim zemljama imaju pristup većoj količini informacija nego u BiH.

  • Ovdje bi morali biti upoznati sa inicijativama i pregovorima koji se vrše između VSTV-a, Suda i Tužilaštva, jer finalni proizvod tih inicijativa treba biti pravda – kaže Feraget i dodaje kako se u tome ogleda i efikasnost i profesionalnost pravosuđa.
  • Jedan od atributa efikasnog i profesionalnog pravosuđa treba da bude i transparentnost, kako u vršenju one temeljne djelatnosti, tako i transparentnost prema građanima – kaže Feraget pojašnjavajući kako sakrivanje informacija utječe i na integritet pravosuđa.

Iz Misije OSCE-a su za BIRN BiH kazali kako su transparentnost i integritet osnovni preduslovi za očuvanje povjerenja javnosti u rad svih institucija, uključujući pravosuđe.

OSCE je u svom ranijem izvještaju pod naslovom “Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: sindrom nekažnjivosti” naglasio kako VSTV, Tužilaštvo BiH i Sud BiH pokazuju znakove nepoštivanja principa odgovornosti, nepristrasnosti i profesionalnosti, te istakao kako je potrebno omogućiti javnosti pristup informacijama o istragama, krivičnom gonjenju i presuđivanju predmeta, pogotovo onih koji su od posebnog značaja za javni interes.

  • Odnos Tužilaštva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti kada je riječ o radu na politički osjetljivim predmetima – navodi se u izvještaju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NAŠIM ISTOČNIM KOMŠIJAMA STIŽE 42.000 DOZA PFIZEROVE VAKCINE OD EVROPSKE UNIJE

0
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će u Crnu Goru od maja do kraja augusta stići 42.000 doza vakcina koje je finansirala Evropska unija.