ZAŠTO RUSIJI SMETA ŠIRENJE EU I NATO-A NA BALKANU

Ruski Savjet za međunarodne odnose (RIAC) izradio je specijalni projekat nazvan "Rusija na Balkanu", piše crnogorski portal Analitika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj savjet je utjecajna akademska i diplomatska grupa u formi “think-tank”, u čijem predsjedništvu su bivši ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Igor Ivanov, aktuelni sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, aktuelni zamjenik ministra vanjskih poslova Igor Morgulov i drugi.

Saosnivači Savjeta su, navodi Analitika, Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, tamošnje Ministarstvo obrazovanja i nauke, Ruska akademija nauka, Ruska unija industrijalaca i preduzetnika, te međunarodna medijska grupa Interfaks.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U dokumentu nazvanom “Rusija na Balkanu” koji je objavljen ove godine, strategija Rusije postavljena je kroz pet poglavlja. Balkan se opisuje kao “epicentar međunarodnih dešavanja”, sagledava se sadašnjost ove regije i analiziraju interesi vodećih aktera, a tek na kraju se predlaže nova ruska strategija prema ovom području.

Kako piše Analitika, dokument ne odiše diplomatskom umjerenošću i prožet je terminima iz hladnoratovskog rečnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U specijalnom dokumentu se, između ostalog ističe, da Balkan može zauzeti važno mjesto u nadolazećoj arhitekturi odnosa, ali se i konstatuje da Rusija nema toliki utjecaj na Balkanu, kako to predstavljaju zapadni mediji kroz guranje narativa “ruska prijetnja”.

Stoga se predlaže nov pristup i nova strategija Rusije na Balkanu. A predložena nova strategija Rusije sastoji se od tri poglavlja u kojima se analiziraju faktori utjecaja na rusku vanjsku politiku prema Balkanu, važnost Balkana za Rusiju, pa se predlaže ruski akcioni plan baziran na određenim taktičkim principima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prodor EU na Istok

Najprije se navode svi “promašaji” EU na Balkanu, a pominje se i da je “zabrinjavajuće za sve zemlje ovog regiona kojima je u interesu euroatlantska integracija da se u pozitivne faktore po rusku vanjskopolitičku strategiju ubrajaju nespretnosti i promašaji vodećih država EU-a sa glavnim kandidatom za pristupanje – Srbijom”. Tu se spominje i “skandal nakon proslave gola Šaćirija na utakmici Švajcarska – Srbija na Svjetskom fudbalskom prvenstvu 2018. godine” i “nepoštovanje srpske delegacije tokom događaja koji su obilježili savezničku pobjedu prije 100 godina u Prvom svjetskom ratu u Parizu”.

Ono što se smatra negativnim jeste to što Rusija nije uspjela da spriječi širenje NATO-a u regionu pa se konstatuje da je Crna Gora 2017. postala dio NATO-a, a da je nakon radikalnih promjena u svojoj državnosti, Makedonija dobila pozivnicu i da će u bliskoj budućnosti postati članica.

Negativnim se smatra i to što je stanovište Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Višegradske grupe po pitanju euroatlantske integracije Balkana jedinstveno.

Zatim slijedi referat o tome zašto Rusija ne smije odustati od Balkana i zaključuje da će Rusija, ako se Balkan na kraju i preseli u euroatlantsko područje utjecaja, znatno pogoršati svoju poziciju u Evropi, čime će se “odvezati ruke” Brisela i otvoriti nove mogućnosti za širenje Evropske unije na Istok.

A šta se predlaže?

Primjenom ovakvog razmišljanja Rusija, dakle smatra se da će gubitkom Balkana izgubiti ključno područje na svom “igralištu” kao važnom segmentu cjelokupne politike antagonizma prema Zapadu.

Zato se predlaže novi akcioni plan, uz podsjećanje da Rusija ima fundamentalno znanje neophodno za razumijevanje procesa koji se odvijaju na Balkanu. Neki od tih “taktičkih” principa su:

  • stvoriti podršku konstruktivnih političkih snaga u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Albaniji i drugim zemljama u regionu, tj. snaga koje bi bile orijentisane prema projektima Moskve,
  • širenje medijskog pristupa na Balkanu, zamijeniti narativ “Rusija kao pružilac sigurnosti” i “Rusija kao dobavljač energije” sa “Rusija kao sredstvo regionalne stabilnosti”, “Rusija kao sredstvo humanitarne saradnje” i “Rusija kao dobavljač e-tehnologija i efikasnih tehnoloških rešenja”,
  • kontinuirano i sve veće ulaganje u regionalne proizvodne kompanije,
  • pretvaranje ekonomske prisutnosti u rast obrazovne, ekonomske i kulturne saradnje,
  • razvijanje konstruktivnih pristupa religiji, uzimajući u obzir trend prema fragmentaciji istočnog hrišćanskog prostora.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVE NAVIKE MOGU SMANJITI SALO NA STOMAKU

0
Uvijek se možete potruditi da određenim promjenama u svakodnevici smanjite obim struka. Nije riječ o dijetama i odricanju od hrane, već o navikama koje će vam pomoći u tom procesu.