ZAŠTO U EVROPI RASTU SLUČAJEVI COVID-A UPRKOS VAKCINACIJI?

Zarazni sojevi, troma vakcinacija te opušten stav prema fizičkoj distanci uzrokovali su porast slučajeva COVID-a u nekim zemljama.

Slučajevi zaraze korona virusom počeli su rasti širom Evropske unije, sa 200 na milion stanovnika sredinom februara na 270 na milion stanovnika prošlog vikenda.

To je još uvijek daleko od rekorda koji je EU zabilježio u novembru prošle godine, kada je imao 490 slučajeva na milion stanovnika, no uprkos tome riječ je o zabrinjavajućem trendu.

  • Umorni smo od svega, ali smo i odlučni”, rekla je, pod uvjetom anonimnosti, liječnica jedne italijanske bolnice Al Jazeeri.

Većina italijanskih regija, uključujući Rim i Milano, klasificirane su kao visokorizične, a najavljeno je i trodnevno zatvaranje u cijeloj zemlji tokom Uskrsa.

  • Imali smo relativno stabilan period u decembru i januaru, ali sada se brojke ponovo brzo pogoršavaju – rekala je liječnica.

U njenoj velikoj bolnici u centralnoj Italiji postoji zabrinutost zbog prosječne dobi i zdravstvenog stanja nedavno oboljelih od COVID-19 – mnogi su primijetili da više nije riječ uglavnom o starijim osobama s određenim bolestima, već i potpuno zdravim 50-godišnjacima.

  • Situacija je zabrinjavajuća – rekla je.

Širom istočne Evrope, u zemljama poput Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke, broj zaraženih korona virusom ubrzano raste.

Prošle godine je Italija postala zapadni epicentar pandemije kada je virus prvi put protutnjao Evropom, a fotografije kamiona u Bergamu s tijelima žrtava još uvijek su svježe u sjećanjima mnogih. Ubrzo nakon toga, virus je preplavio mnoge evropske zemlje.

No, akademici su upozorili da na nedavni val ne gledaju kao na evropski treći val.

  • Za sada stvar morate posmatrati po državama – rekao je Al Jazeeri Guillermo Martínez de Tejada, profesor mikrobiologije i parazitologije na Univerzitetu Navarra u sjevernoj Španiji.

“Očito je da su neke zemlje u problemima, ali u drugim, poput Portugala i Španije, brojke nisu ni približno tako visoke”, rekao je Martínez de Tejada.

  • Svuda je zabilježeni veliki broj testiranih. Što više testirate na COVID-19, više zaraženih ćete pronaći.”
  • Tu je i slučaj novih sojeva, naročito britanskog”, koji je, prema izvještajima, 70 posto zarazniji. “Nema sumnje da je to jedan od razloga ovakvog broja slučajeva.

Martínez de Tejada je uvjeren da je jedan od razloga ovakvog stanja u Evropi i to što se sporo vakciniše populacija.

Od prošle sedmice, prema podacima Bloombergovog programa za praćenje vakcinacije protiv korona virusa, EU je vakcinisala samo 8 od 100 ljudi prvom dozom u poređenju sa 33 u Ujedinjenom Kraljevstvu i 25 u Sjedinjenim Američkim Državama.

Spora vakcinacija pripisuje se naizgled hroničnim kašnjenjima isporuka vakcine još od januara, kada su smanjene isporuke Pfizera pokrenule sporove s Italijom.

Od tada su se u Francuskoj i Italiji pojavili problemi s vakcinom kompanije Moderna, smanjenjem isporuke AstraZeneca vakcine za dvije trećine od ukupno obećanih 90 miliona doza do kraja marta, a prošle sedmice su objavljeni izvještaji da bi isporuke jednodozne Johnson&Johnson vakcine, koju je nedavno odobrila Evropska agencija za lijekove, također mogla biti odgođena.

Ako uzmemo u obzir i suspenziju vakcine kompanije AstraZeneca u mnogim zemljama nakon izvještaja da je mali broj ljudi dobio krvne ugruške nakon vakcinacije, lako je uvidjeti zašto je u Evropi tako mali postotak ljudi vakcinisan, što kao posljedicu ima ovakav porast slučajeva zaraze.

  • Da smo ambicionznije i prije proveli vakcinaciju, mislim da bi sada situacija bila mnogo bolja – rekao je Martínez de Tejada.
  • Kipar trenutno ima najveći postotak vakcinisanih u Evropi, a čak ni to nije dovoljno da se stvori imunitet krda, za što je potrebno minimalno 60 posto vakcinisanih. Iako svaka zemlja drugačije napreduje, mislim da do te tačke nećemo doći prije kraja ljeta. Barem ne u Španiji.”

Osim kratkoročnih faktora, drugi akademici tvrde da je način na koji su se neke evropske vlade nosile sa zdravstvenom krizom uzrokovao neizbježan ponovni rast slučajeva zaraze.

  • Širom svijeta smo vidjeli tri različita načina reagiranja na virus – rekao je Al Jazeeri Joan Benach, profesor javnog i medicinskog rada na Univerzitetu Pompeu Fabra u Barceloni.

On kaže da je na jednom kraju postojala “laissez-faire” strategija, kao u SAD-u i Brazilu. S druge strane, u nekim istočnoazijskim državama primjenjena je stroga “COVID-nula” politika “koja je strogim kolektivnim mjerama pokušala potpuno suzbiti virus”.

Treći put, prema Benachu, dominira u Evropu – “više je reaktivan, nego proaktivan i pod velikim je utjecajem zahtjeva poslovnog sektora”.

  • Umjesto da pokušamo potpuno uništiti virus, ovdje se više radi o učenju življenja s njim – pooštravanjem mjera kada je broj zaraza velik te ponovnim popuštanjem kada situacija postane bolja. To je konstantna igra koja neće završiti dok ne počne masovna vakcinacija, a za to će trebati mjeseci, možda i cijela godina.

Sukob između ekonomskih interesa i socijalnih restrikcija ponovo se pojavio nedavno kada je njemačka kompanija Eurowings najavila dodatnih 300 letova za Mallorcu tokom Uskrsa, nakon što je Njemačka ublažila upozorenja za putovanja za neke dijelove Španije.

Hoteli u Njemačkoj su trenutno zatvoreni, a njemački ured za strance savjetuje da se ne putuje ukoliko to nije nužno, a Špancima je zabranjeno svako neesencijalno putovanje izvan njihove regije.

No, turistima koji putuju iz Njemačke na Mallorcu za ulazak u zemlju trebat će samo negativan PCR test, a po povratku neće morati u karantin.

Istovremeno, u Njemačkoj je 14. marta prosječan 14-dnevni broj zaraze korona virusom porastao za 26 posto, na više od 17.000.

Prošle sedmice je Lothar Wieler, predsjednik Instituta Robert Koch koji obrađuje podatke o pandemiji u ovoj zemlji, upozorio na “početak trećeg vala”.

Benach kaže: “Još jedan val u cijeloj Evropi se još uvijek ne događa… [Ali] s obzirom na broj valova koje smo do sada imali, ovaj ne bi bio nikakvo iznenađenje. Ključno pitanje je kako to spriječiti.”

S obzirom na kašnjenje vakcina, napetost između poslovnih potreba i mjera zatvaranja te novije, zaraznije sojeve korona virusa, borba sa trećim valom će sigurno biti teška.

Vratimo se na Italiju, gdje je anonimna bolnička liječnica tvrdila da bi nedostatak poštivanja mjera fizičke distance mogao poništiti sve pozitivne korake poduzete tokom uvođenja vakcinacije.

  • Iako možda 80 posto ljudi poštuje ograničenja, postoji drugi dio, kojeg čine prije svega mladi ljudi koji još uvijek misle da nisu ranjivi i koji sa zadovoljstvom krše pravila o distanciranju i slično”, rekla je.
  • To me zaista ljuti, takav način ponašanja obezvređuje sve ono što ljudi koji se bore protiv ove bolesti, mislim prvenstveno na zdravstvene radnike, rade. No, mi ne odustajemo.”

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE