ZBOG KLIMATSKOG HAOSA OVA ŽIVOTINJA IZUMIRE, AKO IZUMRU I NAMA PRIJETI ISTO

Bumbari, jedni od najvažnijih oprašivača u prirodi, trenutno su ugroženi, jer njihov broj drastično pada.

Prema podacima jednog novog istraživanja, ovi insekti se mnogo rjeđe sreću nego ranije – u Sjevernoj Americi se dvostruko rjeđe viđaju u svim područjima u odnosu na 1974. godinu.

Oni su specijalizirani za raznošenje peludi i oplodnju mnogih vrsta biljaka, među kojima su i poljoprivredna dobra, kao što su paradajz, borovnice i tikvice, piše National Geographic.

Nekoliko nekada čestih vrsta bumbara nestalo je iz mnogih područja u kojima su se mogli vidjeti, pa su postali lokalno istrebljeni na ovim mjestima.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, istraživači su koristili složeni proces kako bi utvrdili jesu li za opadanje broja bumbara krive klimatske promjene.

Naučnici su istraživali zastupljenost 66 vrsta bumbara na dva kontinenta i utvrdili da u područjima koja su postala toplija u posljednjih nekoliko godina ili u kojima su zabilježene ekstremne promjene temperature, rjeđe možemo vidjeti bumbare.

U Evropi je njihov broj pao za 17 posto u odnosu na početak 20. stoljeća, piše Index.hr.

Prema pristupu ovih naučnika, “klimatski haos” je glavni krivac za opadanje broja bumbara.

  • Ovaj pad povezan je s time što su vrste bile primorane trpjeti temperature s kojima se ranije nisu susrele – kaže vodeći naučnik studije Peter Soroye, student poslijediplomskih studija sa Sveučilišta u Ottawi i ističe da nestanak bumbara u određenom području znači da su se ili preselili ili izumrli.

Njihova prilagodljivost ima granice

Odavno je poznato da bumbarima više odgovara hladnije vrijeme, jer oni imaju sposobnost proizvesti toplinu tokom letenja, zbog čega su često jedan od prvih insekata koji vidimo u proljeće.

Kod većine vrsta nije ustanovljeno koliko toplinski valovi i promjene vremena utječu na njih, ali autori studije ističu da čak i njihova velika prilagodljivost promjenama ima svoje granice.

Posljednjih pet godina bile su najtoplije zabilježene u zadnjih 14 desetljeća. Zbog toga je moglo doći do pregrijavanja ovih insekata, što su laboratorijski eksperimenti ustanovili da se može dogoditi, ili je na bumbare sve to indirektno utjecalo kroz vegetaciju i cvijeće, zbog čega su dovedeni do izgladnjelosti.

Bumbari u većini slučajeva žive godinu dana, a njihove matice zimu najčešće provode u razbacanom lišću ili u zemlji, gdje su također izložene temperaturnim promjenama i pojavama kao što su neočekivano rano topljenje leda i njegovo ponovno formiranje.

To što je broj bumbara opao ozbiljan je problem za životnu sredinu, jer su njihove sposobnosti oprašivanja potrebne mnogim biljkama.

Osim toga, tu je i ekonomski problem – prema nekim procjenama, pčele doprinose s više od 15 milijardi dolara ekonomiji SAD-a oprašujući poljoprivredna dobra.

Drugi uzroci smanjenja broja

Klimatske promjene nisu jedini faktor koji je utjecao na smanjenje broja bumbara.

Njih ugrožavaju i neonikotinoidi, pesticidi koji su veoma otrovni za sve vrste pčela, kao i uništavanje staništa pretvaranjem određenih divljih područja u obradive površine, širenje patogena i oslobađanje pčela koje nisu s tih prostora, a koje se donose u određena područja radi oprašivanja.

  • Ova studija će privući pažnju naučnika na ulogu koju klimatske promjene mogu imati na opadanje broja bumbara. Njihovi podaci pokazuju da promjene klime mogu u velikom stepenu objasniti smanjenje broja, ali da to nije jedini faktor koji treba promatrati – kaže Heather Hines, istraživačica sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, koja nije učestvovala u ovom istraživanju.
  • Pčele bi se možda mogle izboriti s jednim problemom, ali utjecaj više faktora može znatno smanjiti brojnost populacije – kaže Matthias Becker, ekolog sa Sveučilišta u Exeteru u Velikoj Britaniji.

Neki istraživači, kao što je Jamie Strange, sa Sveučilišta u Ohiju, smatraju da nije dobro usredotočiti se na klimatske probleme, jer tako ignoriramo ostale faktore koji utječu na smanjenje broja bumbara.

Kako možemo pomoći

Kako studija ukazuje na to da ekstremne temperature ugrožavaju bumbare, izgradnjom parkova i sađenjem stabala, u čijim krošnjama bi se mogli sakriti od topline, mali je korak, ali bi bio od pomoći.

Osim toga, vaši vrtovi s cvijećem koje sami uzgajate za njih su raj ako ne koristite pesticide kao što su neonikotinoidi.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE