U strahu od nestašice hrane, posebno žitarica i biljnih ulja, raste broj država koje zabranjuju izvoz pšenice i ostalih prehrambenih proizvoda. Osim Indije, izvoz pšenice, uz Rusiju i Ukrajinu, zabranili su Egipat, Kazahstan, Kosovo i Srbija
Međutim nije riječ samo o pšenici, već i zabrani izvoza drugih prehrambenih proizvoda uslijed rasta globalne inflacije i straha od nestašice hrane, kao i strelovitog rasta cijena proizvoda kao što su suncokretovo i palmino ulje, gnojiva i žitarice.
- Kako se rat nastavlja, sve je veća vjerovatnost da će nestašica hrane, posebno žitarica i biljnih ulja, postati akutna, što će dovesti do toga da će se sve više zemalja okrenuti ograničenjima trgovine – napisali su analitičari Međunarodnog instituta za prehrambenu politiku (IFPRI) Joseph Glauber, David Laborde i Abdullah Mamun.
IFPRI je popisao države koje su zabranile izvoz hrane nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini:
- Argentina je do kraja godine zabranila izvoz sojinog ulja i sojine sačme, a Alžir do istog razdoblja neće izvoziti tjesteninu, biljno ulje, šećer i derivate pšenice
- Egipat je do 10. i 12. juna zabranio izvoz biljnog ulja, pšenice, brašna, leće, graha i kukuruza
- Indija je zabranila izvoz pšenice do kraja sljedeće godine
- Indonezija je zabranila izvoz palminog ulja i ulja palminih koštica
- Iran je zabranio izvoz paradajza, patlidžana, krompira i luka do kraja godine
- Kazahstan neće do sredine juna izvoziti pšenicu
- Kosovo je zabranilo izvoz kukuruza, brašna, biljnog ulja, soli, šećera i pšenice
- Turska je zabranila izvoz govedine, ovčetine, kozjeg mesa, maslaca i jestivih ulja do kraja godine, a Ukrajina dotad neće izvoziti pšenicu, zob, proso i šećer
- Do kraja augusta iz Rusije se neće izvoziti šećer, sjemenke suncokreta, pšenica, raž, ječam i kukuruz
- U Srbiji do kraja godine traje zabrana izvoza pšenice, kukuruza, brašna i ulja
- U Tunisu je na snazi zabrana izvoza voća i povrća
- Kuvajt je zabranio izvoz piletine i biljnog ulja.
Indija je zadnja zemlja koja je zabranila izvoz pšenice nakon rasta cijena žitarica, a koje su dodatno skočile nakon te objave prošli vikend. Razlog je, javljaju indijski mediji, sigurnost prehrane u državi. Prema trenutnim navodima, zabrana traje do kraja sljedeće godine. Indonezija je ograničila izvoz palminog ulja, ključnog sastojka koji se koristi u mnogim prehrambenim, ali i neprehrambenim proizvodima. Indonezija pritom čini više od polovice svjetske ponude palminog ulja. Poput Indije, naveli su potrebu da se osigura dostupnost hrane u zemlji, nakon što je globalna inflacija porasla na rekordne vrijednosti nakon rata.
- S obzirom na to da su cijene hrane već bile visoke zbog poremećaja lanaca opskrbe povezanih s covidom i prinosa zbog suše prošle godine, ruska invazija došla je u loše vrijeme za globalna tržišta hrane – naveo je u izvještaju za april IFPRI.
Globalna prehrambena kriza
Ukrajina nije mogla izvoziti žitarice, gnojiva i biljno ulje, a rat koji traje uništava usjeve i onemogućava sezonu sadnje. Vlada je optužila Rusiju da je ukrala nekoliko stotina hiljada tona žitarica i preprodala ih, no na upit o tim navodima CNBC od ruskog ministarstva vanjskih poslova nije dobio odgovor.
Rusija i Ukrajina među prvih su pet svjetskih izvoznika mnogih važnih žitarica i uljarica, kao što su ječam, suncokret i suncokretovo ulje, ali i kukuruz, kako navode iz IFPRI-ja.
Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju sa sjedištem u Washingtonu ustvrdio je u nedavnom izvještaju da je rat u Ukrajini pogoršao globalnu prehrambenu krizu jer Rusija blokira izvoz ključnih gnojiva potrebnih poljoprivrednicima, a uloga Ukrajine kao žitnice za Afriku i Bliski istok je uništena.
Iz Financial Timesa doznali su da je tokom vikenda grupa G7, koja okuplja sedam vodećih ekonomskih država, izdala upozorenje o riziku od svjetske krize gladi ako Rusija ne ukine blokadu izvoza ukrajinskog žita, trenutno zaglavljenog u ukrajinskim lukama.