ZEMLJE BIVŠE SFRJ EKONOMSKI NE MOGU JEDNA BEZ DRUGE

Dok svjedočimo o mnogim i stalnim političkim tenzijama između zemalja bivše Jugoslavije, ekonomija pokazuje upravo suprotno, povezivanje je nužno.

Pixabay

“Dugo smo bili jedno tržište, nemamo jezičkih barijera, imamo iste navike u potrošnji, vrlo sličan mentalitet. Logično je da smo usmjereni jedni na druge i da gradimo čvrste poslovne veze. Privrednici se manje-više poznaju međusobno”, kaže za Deutsche Welle (DW) Mirko Grbešić, jedan od najuspešnijih privrednika u BiH i zemljama u okruženju.

Prema njegovim riječima, situacija je potpuno drugačija na susjednim tržištima izvan prostora bivše Jugoslavije i govori o tome da privrednici iz regiona tamo “moraju da krenu od nule”.

Zato smatra da su čvrste poslovne veze zemalja u bližem okruženju i orijentisanost jednih na druge jedini “logični poslovni pravac”. Grbešić, koji je vlasnik vodećih kompanija i starih hrvatskih brendova kao što su Saponia i Kandit iz Osijeka, uvjeren je da je privrednicima u interesu zbližavanje tržišta i da bi na tome trebalo da rade i države.

Profesor ekonomije Vjekoslav Domljan kaže da su zemlje bivše Jugoslavije okrenute jedna drugoj zbog geografske blizine, zajedničke prošlosti i praktično iste valute.

“Imaju euro ili su im valute vezane za evro, pa skoro da imaju monetarnu uniju i sličan južnoslovenski jezik. Takve zemlje, po svakom od ovih osnova, trguju za 42-188 posto više nego zemlje bez tih sličnosti. Zemlje srednjeg južnoslovenskog jezika, Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora, znatno su trgovinski naslonjene jedna na drugu, prije svega Crna Gora, a zatim BiH”, kaže Domljan za DW.

Ekonomski analitičar Saša Đogovića sa Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) iz Beograda također smatra da je jačanje privredne saradnje među zemljama u susjedstvu primarno važno. On ide i korak dalje i iznosi mišljenje da bi te zemlje trebalo da zajednički ekonomski nastupaju na trećim tržištima.

“Takav nastup bi posebno trebalo da bude na području građevinarstva, energetike, ali i vojne industrije, u definisanju jedinstvenih turističkih proizvoda, a vrlo je važno da se radi na sistemu rehabilitacije saobraćajne infrastrukture i izgradnji savremenih puteva i željeznica kako bi se osigurao brži i jeftiniji transport robe i dolazak turista”, kaže Đogović za DW.

Navodi niz mogućnosti i primjera unapređenja ekonomske saradnje, a posebno ističe otvaranje zajedničkih logističkih centara i robnih kuća u kojima bi se predstavljali proizvodi zemalja regiona, što bi snižavalo troškove i povećavalo bolju dostupnost robe na treća, udaljenija tržišta.

“O tome koliko je važno poboljšavati saradnju zemalja regiona govore i najnoviji statistički podaci, prema kojima u Srbiji raste uvoz i iz BiH i iz Hrvatske i samo tako se može računati i na dalju dinamiku ukupnih privrednih aktivnosti i podizanje nivoa životnog standarda stanovništva”, naglašava Đogović, ističući i potrebu saradnje na kulturnom, naučnom i sportskom polju.

Prema njegovim riječima, za ekonomski napredak u interesu građana i jasniju perspektivu važno je ostavljanje po strani nesuglasica koje postoje u političkim elitama, prevladavanje prošlosti, s fokusom na zajedničkim projektima i jačanju saradnje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.