Da je potražnja za drvima velika, potvrdili su nam i trgovci ogrijevom i nadležni u Šumskom gazdinstvu Banjaluka.
Šumari rade punom parom još od februara, ali snijeg koji je pao prije dva dana je obustavio radove, kaže za Srpskainfo Velibor Stanić, direktor banjalučkog Šumskog gazdinstva.
– Ne pamtimo da je u ovo doba godine bila ovakva jagma za drvima, ali nažalost, ne možemo svima izaći u susret. Na Manjači je napadalo tridesetak centimetara snijega, a u takvim uslovima je nemoguće izvlačiti drva iz šume – kaže Stanić.
Kvalitet
Drva su, dodaje on, dobrog kvaliteta, a cijena je ista kao lani. „Meterice“ se prodaju za 62 marke po kubiku, bez PDV-a, a računica pokazuje da kubik drva, bez prevoza, potrošače košta oko 62 KM, što znači da za metar drva valja izdvojiti 48 KM.
Klade, koje su krupnije i boljeg kvaliteta, koštaju 70 KM bez PDV-a, odnosno ukupno 82 KM po kubiku, ili oko 54 marke po metru.
Kada se tome doda trošak prevoza, rezanja i cijepanja, metar kvalitetne bukovine košta od 90 do čak 100 KM po metru.
Kriza
Pošto većina porodica, iscrpljena dugom zimom i smanjenim prihodima zbog kovid krize, ovih dana nisu u mogućnosti da kupuju veće količine ogrijeva, najčešće pazare po jedan ili dva metra drva, tek toliko da se vatra ne ugasi i da se spasu od smrzavanja. I to je za mnoge Banjalučane težak udar na kućni budžet.
– Jesenas sam jedva skupila novac da kupim deset metara drva. Nadala sam se da će to biti dovoljno, štedila sam i pazila kako ložim, ali zima se odužila, pa sam ostala bez drva – kaže Zorka (78), penzionerka iz Zalužana.
Bila je, kaže, primorana da se zaduži, da bi za 180 KM kupila paletu iscijepanih drva. Nije to najbolja opcija, ali nema izbora. Teško je, veli, u ovo doba godine naći radnike za rezanje i cijepanje drva, pogotovo za tako malu količinu.
– Prodavci kažu da u „kocki“ drva ima 1,8 metara, ali bogami ima mnogo manje, jedva metar i po. Ta su drva često lošeg kvaliteta. Valjda nama prodaju ono što nisu uspjeli da izvezu u inostranstvo – kaže naša sagovornica.
Upravo zato što je to najjednostavnija opcija, palete iscijepanih drva su najtraženije. Potrošači se žale da su pri takvoj kupovini često zakinuti.
Prevara
Murisa Marić, izvršna direktorka UG „Don“ iz Prijedora, udruženja koje se bavi zaštitom potrošača, kaže da prodavci drva često varaju na mjeri, prodaju stara i nekvalitetna drva i pritom ne izdaju fiskalne račune.
– Bez fiskalnog računa potrošač nema nikakve šanse da zaštiti svoje interese – kaže Marićeva.
Uz to, dodaje ona, drva su za naše prilike izuzetno skupa, a to je roba koja se kupovati mora.
– Čak je i u šumarijama drvo preskupo. Oni državnu šumu, faktički, prodaju građanima koji su vlasnici te šume. Bilo bi logično i ekološki prihvatljivo da se za loženje prodaje manje kvalitetno drvo, da se ovakvom prodajom šume „čiste“, pa bi samim tim taj ogrijev morao biti mnogo jeftiniji – kaže Marićeva i dodaje da se najčešće ne radi tako, nego se šuma siječe redom i prodaje po paprenim cijenama.
Prodavci drva, opet, imaju svoju računicu. Tvrde da im šumarije doznačuju drva za sječu na udaljenim lokacijama, a cijena goriva, koje je u posljednje vrijeme nekoliko puta poskupilo, ne ostavlja im puno prostora za zaradu.
Prijetnja standardu
Murisa Marić tvrdi da cijena goriva, od kojih zavise i cijene mnogih drugih proizvoda i usluga, jeste jedan od ključnih problema.
– Niko nije postavio pitanje zašto je naftaši svako malo dižu cijene goriva. Ne uvozi se gorivo svakih sedam dana, da bi ta učestala poskupljenja bila ekonomski opravdana – zaključuje Marićeva.
Cijene ogrijeva, uz cijene hrane, koje takođe rastu iz dana u dan, najveća su prijetnja standardu najugroženijih kategorija građana, upozoravaju u udruženjima potrošača. Strahuju da bi korona kriza, koja je mnogim porodicama u Banjaluci drastično smanjila prihode, iduće zime mogla donijeti još veće probleme.
– Ako iduću zimu žele da dočekaju spremni, oni koji se griju na drva trebalo bi da do ljeta obezbijede oko 1.000 KM „u komadu“ za deset metara ogrijeva. Za mnoge penzionere, nezaposlene ili radnike na minimalcu, to je nedostižna cifra – upozorava Murisa Marić.
