ŽIVOTNI PUT I DJELA HIVZIJE HASANDEDIA: USTRAJNOST I PREDANOST NA ČUVANJU ISLAMSKOG IDENTITETA HERCEGOVINE

Hivzija Hasandedić (Jablanica 1.7.1915. - Mostar 19.10.2003.) je najpoznatiji i najplodonosniji istraživač i horoničar Hercegovine.

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar godinama hatmom obilježava u jednom danu godišnjice smrti Alije Izetbegovića i Hivzije Hasandedića. Njihovi životi su mnogim segmentima bili slični, odnosno, krasile su ih slične osobine kao što su upornost, predanost i posvećenost za dobro Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, iako su djelovali na različitim društvenim poljima.

Životni put i djela koja je Hivzija Hasandedić ostavio iza sebe potvrđuju tezu da postoje osobe za koje se s pravom kaže da predstavljaju institucije, odnosno da nadomještaju nerad ili njihovo nepostojanje u vremenu u kojem su živjeli, ali i poslije njih.

Bio je vrsni intelektualac, enciklopedista, istraživač, samozatajni arhivista, poliglot, teolog, etnolog, historičar, osmanista, historičar književnosti, hroničar, literata, muzeolog, geneolog, prevoditelj, interpretator izvora i profesor koji je svojim studioznim istraživanjima sačuvao sjećanja na cjelokupnu kulturu i baštinu Bošnjaka u Hercegovini i susjednim područjima koje su ranije Bošnjaci naseljavali.

Njegova dominantna osobina bila je skromnost iako je radio mukotrpan posao na obradi starih tekstova i rukopisa. Nažalost, mlađe generacije osmanista iako su tehnička sredstva maksimalno olakšali istraživanja teško se odlučuju na obradu starih rukopisa, čime se gubi živa veza s tradicijom i baštinom bošnjačkog naroda.

Životni put

Hasandedić je u Sarajevu je završio Gazi Husrev-begovu medresu 1935. godine, a potom i Višu islamsku šerijatsko-teološku akademiju, odnosno današnji Fakultet islamskih nauka. Od 1954. godine do odlaska u penziju 1976. godine radio je u Arhivu Hercegovine. Upravo će ova institucija i njen časopis Hercegovina biti primarno područje istraživanja i objavljivanja njegovih radova. U javnosti se prvi put javlja pjesničkim prvijencem “Noćni ibadet” u tuzlanskom Hikjmetu 1934. godine, pod pseudonimom Muhamed Hivzi.

Njegova su istraživanja podrazumijevala kabinetski rad, izlazak na teren, sakupljanje i izučavanje narodnih predanja, razgovor s ljudima vezanim za baštinu i lokalnim poznavaocima ostavštine. Za svog života objavio je 430 bibliografskih jedinica različitog sadržaja. Sakupljao je građu pisanu na papiru, u vakufnamama, sidžilima, tarihima, medžmuama, starim novinama i knjigama, ali i pisane tragove na kamenu, na nišanima.

Za svoj naučni i istraživački rad promoviran je u počasnog doktora nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru 2001. godine.

Za Hivziju Hasandedića njegovi savremenici i kolege iz struke, institucija, književnosti, medija, imaju samo riječi hvale.

Hasandedićeva istraživanja izuzetno su važna jer dokazuju i pokazuju vezu srednjovjekovne tradicije Bošnjaka i islamske kulture. Sa druge strane njemu granice nisu bile prepreke nego izazovi da zabilježi ostatke islamske tradicije na mnogo širem području nego što je danas Hercegovina.

Hivzija Hasandedić je priredio toliko izvora u vrijeme kad nije bilo kompjutera, kad se sve radilo “pješke”, a sve to za razliku od nas – “copy-paste” generacije kojima je i za dešifriranje tugre dovoljno pritisnuti svega nekoliko slova na tastaturi.

Brojna djela Hivzije Hasandedića

Knjige koje je objavio Hasandedić su: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Muslimanska baština u Istočnoj Hercegovini, Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj i srednjoj Hercegovini, Mostarski vakifi i njihovi vakufi, koautor je knjiga Vodič kroz fondove Arhiva Hercegovine, Regesta franjevačkog samostana u Mostaru.

Za objavljivanje knjige Spomenici kulture turskog doba u Mostaru dobio je prestižnu nagradu nekada uglednog izdavača “Veselin Masleša” iz Sarajeva. To je knjiga koja je najčešće citirano djelo ikada objavljeno o Mostaru. Posthumno su objavljene knjige Geneološka istraživanja, te Sidžili blagajskog, nevesinjskog, mostarskog kadije, a još je u pripremi jedan Mostarski i Ljubuški sidžil.

Godine 2010. u Mostaru je organiziran naučni skup “Život i djelo Hivzije Hasandedića”, na kojem je prezentirano 18 naučnih radova. Na Mostarskom ljetu 2017. godine promovirano je novo izdanje njegove trilogije o bošnjačkoj baštini u istočnoj, srednjoj i zapadnoj Hercegovini.

Dr. hfz. Mevludin Dizdarević, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici i muftija Zenički, odbranio je u maju mjesecu 2016. godine na Fakultetu islamskih nauka doktorsku disertaciju o temi “Mjesto Hivzije Hasandedića u izučavanju kulturne historije Hercegovine”.

Ovo prvorazredno naučno ostvarenje još čeka da bude objavljeno i dostupno u formi knjige široj publici.

Dr. Marija Sarap je ove godine u saradnji sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori izdala vrijednu knjigu “Islamsko naslijeđe Herceg Novog” čime je otišla mnogo koraka dalje od Hasandedićevih istraživanja i postavila izazov mlađim istraživačima da na sličan način nastave tamo gdje je Hivzija stao, piše Preporod.info.

Iako je Hasandedić sačuvao i dokumentirao ostatke ostataka islamske tradicije u Hercegovini, njegov rad i djela još su na važnosti više dobili uslijed ratnih zbivanja 90-tih godina prošlog stoljeća, kad je urbicidom, kulturocidom i etničkim čišćenjem uništena većina kulturne baštine Bošnjaka Hercegovine.

Prema dokumentima koje je on sakupio i radovima koje je napisao, u Hercegovini se vrši obnova džamija i vakufskih objekata nakon rata. Također, djela Hasandedića najbolja su argumentacija protiv negacije prisustva Bošnjaka i islamske kulture u Hercegovini i šire, što se najbolje vidi u nastojanju negiranja postojanja džamije u Neumu.

Naučnik koji je za života objavio više od 430 manjih i većih knjiga, radova, članaka, koji je sakupio i preveo obilje arhivskog i drugog materijala koji još uvijek nije sav odštampan zaslužuje da ime po njemu dobiju institucije, ulice, manifestacija…

Na njegov život u Mostaru podsjeća tabla u Titovoj ulici koja označava stan u kojem je proveo veći dio života.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE