ZNATE LI ISTINU O BRKATOJ PRINCEZI KOJA SE SMATRA SIMBOLOM PERZIJSKE LJEPOTE?

Princeza Qajar pripada razdoblju perzijske historije kada je posjedovanje brkova ili spojenih obrva smatrano simbolom velike ljepote.

Što je žena bila jača i deblja, to je bila ljepša, a naročito se to odnosilo na žene iz vladajuće dinastije. Princeza Qajar bila je prva Perzijka u historiji koja je skinula hidžab i prošetala dvorištem. Bila je i prva žena koja je obukla zapadnjačku odjeću

Princeza Fatemah Khanum, u narodu poznata kao princeza Qajar, i danas se smatra simbolom perzijske ljepote. Međutim, postoje mnoge činjenice o ovoj kraljevskoj porodici, koje su ljudima nepoznate. Ali, ako pogledate njene slike na internetu, sigurno ćete reći ovo: “Hej, vidio sam je!” Pa, zašto da ne, kada njene fotografije godinama kruže internetom.

Međutim, krajnje je sramotno što je većina ljudi prešla na nivo ismijavanja princeze zbog njenog fizičkog izgleda, koji se potpuno razlikuje od ostalih kraljevskih princeza. Istražili smo ko je bila princeza Qajar i pokušali otkloniti nekoliko nesporazuma  u vezi s njom.

Pravo ime princeze Qajar je Fatemah Khanum ‘Esmat – El – Dowlah’ i ona je druga kćerka Nasara Al-Din Shah Qajara, koji je bio kralj Perzije.

Rođena je u Perziji 1886. godine, a umrla je 25. januara 1936. godine. Međutim, postoje različiti sukobi među intelektualcima koji imaju različite pretpostavke o njenom rođenju i smrti.

Većinu njenih slika snimio je njen suprug, mada postoje i teorije da je slike napravio njen otac, koji je bio pasionirani fotograf, pa se može pretpostaviti da mu je ova kćerka bila mezimica. Dakle, historiju ne može mijenjati, možemo je samo istraživati, ali ovdje je jedno prilično jasno, a to je da je dama sa slika definitivno princeza Qajar.

Princeza Qajar pripada razdoblju perzijske historije kada je posjedovanje brkova ili spojenih obrva smatrano simbolom velike ljepote. To je razlog zašto je smatrana jednom o najljepših žena u Perziji u 19-om stoljeću, uprkos činjenici da se danas njen izgled smatra stereotipno muževnim.

Tadašnji kriteriji ljepote bili su takvi, posebno u visokoj klasi. Što je žena bila jača i deblja, to je bila ljepša, a naročito se to odnosilo na žene iz vladajuće dinastije. One su jele najbolju hranu i nije im bilo dopušteno prečesto da se kreću.

Princeza Qajar je, zapravo, bila najfotografiranija žena svog vremena. Njene brojne slike dostupne su u arhivima i naravno, internet je dokaz za to.

U oskudnim historijskim podacima koji postoje o njoj nigdje nema spomena da je bila “najljepša žena svog vremena” niti da se, navodno, 13 mladića ubilo jer ih je ona odbila. Kako je, kao i sve žene onog vremena, najraniju mladost provela u haremu, okružena isključivo ženama, teško da je imala priliku i da razgovara, a kamoli odbije čak 13 muškaraca.

Osim toga, udali su je kada joj je bilo 9 ili 10 godina. Brak je bio ugovoren, pa je malo vjerovatno da je princeza prije toga uopšte i vidjela muškarce koji joj nisu bili rođaci.

Princeza je bila slikarka, spisateljica, aktivistica i intelektualka. Poznato je da je u svojoj rezidenciji bila domaćin brojnih književnih večeri. Princeza Qajar bila je prva Perzijka u historiji koja je skinula hidžab i prošetala dvorištem. Bila je i prva žena koja je obukla zapadnjačku odjeću.

Princeza je, također, bila feministkinja i pionirka u borbi za ženska prava u Iranu. Bila je članica podzemne grupe za ženska prava u Iranu imena „Anjoman Horriyyat Nsevan“, što znači „Udruženje ženske slobode“. Ovo udruženje radilo je na pravima iranskih žena u Perziji davne 1910. godine.

Suprug princeze Qajar bio je Amir Hussein Khan Shoja-Al Saltaneh. Imali su četvero djece, dva sina i dvije kćerke. Međutim, njih dvoje su se kasnije razveli.

Princeza Qajar slučajno je bila ljubav poznatog pjesnika po imenu Aref Qazvini. Inspiriran princezom napisao je pjesmu naslova „Ey Taj“. Nakon smrti Esmat-El-Dowlah je pokopana na groblju Tajrish-Zahir-od-Dowleh.

Princeza Qajar bila je vrlo otvorena osoba i za to vrijeme svi su hvalili njenu pamet. To je bio razlog zašto je kraljevska dama postala toliko popularna.

Također je napisala memoare o zloglasnoj dinastiji Qajar. Naslov memoara bilo je “Krunjenje tjeskobe: Memoari perzijske princeze od harema do modernosti”, a u njima su opisani svi sukobi povezani s modernošću i haremom, te su predmet interesa brojnih bliskoistočnih univerziteta.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE