Planinarski uspon na planinu Triglav realizovan je uz
podršku ITF Slovenija na inicijativu Željka Volaša, bivšeg deminera, žrtve
mine. Cilj planinarskog uspona bio je da se skrene pažnja na problem mina kao i
na položaj žrtava mina u BiH.
Čak i kada se interes domaće i međunarodne javnosti smanji ili usmjeri u drugom
pravcu, i dalje je potrebna briga i podrška u uspostavljanju i održavanju što
aktivnijeg života i reintegracije u društvo. Uspon je bio i prilika da se
podsjeti i na zemlje koje su potpisale Ottavsku konvenciju o zabrani
proizvodnje i upotrebe mina, kako ne bi zaboravile dogovore i ciljeve koje su
postavile i nastavile aktivno slijediti svijet bez mina.
Žrtve mina koji su osvojili najviši vrh Slovenije su Željko Volaš iz Banje
Luke, Mirko Zečević iz Brčkog, Dragan Janjić iz Trebinja, Izet Kadrić iz Bihaća
te Ivo Marković iz Brčkog.
U Bosni i Hercegovini se od početka rata dogodilo 8.358 minskih nesreća u
kojima je poginulo 14 posto djece i 7 posto žena. Više od 75 posto žena su
samohrane majke zbog visoke stope smrtnosti muškaraca tokom minskog incidenta.
Nakon rata bilo je 1.758 minskih nesreća u kojima je život izgubilo 615 osoba.
Tokom humanitarnog razminiranja u BiH su se desile 123 radne nesreće u kojima
su poginula 74 pirotehničara. U 2018. godini u BiH su prijavljene tri minske
nesreće u kojima je jedna osoba poginula, a tri osobe su povrijeđene.
Nedostaju programi podrške i zakonski okviri za podršku žrtvama mina na
nacionalnom nivou, tako da je teško integrirati preživjele žrtve mina u
različite državne pomoći za osobe s invaliditetom. Istovremeno, nedostaje
informacija o preživjelima od mina, koji često žive na margini društva i
siromaštva.
ŽRTAVE MINA IZ BOSNE I HERCEGOVINE OSVOJILE NAJVIŠI VRH SLOVENIJE
Pet žrtava mina iz Bosne i Hercegovine osvojilo je Triglav, najviši vrh Slovenije. Planinarski pohod, uz nadzor Alpskog saveza Slovenije i Alpskog saveza BiH, realizovan je jučer, dok se danas očekuje njihov silazak niz planinu.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.