ZVUČI L’ TO SVJETLOST ILI TO ZVUK SE SJAJE: PROF. DR. SANJIN KODRIĆ O POBOŽNOJ POEZIJI U BOŠNJAČKOJ KNJIŽEVNOSTI

Kako je književnost sastavni dio cjeline kulture jednog naroda, ali i jedan od izraza njegove duhovnosti, tako i bošnjačka književnost reflektira ukupnost bošnjačke kulture i njezinu duhovnu sadržinu.

Iako je po postanku rezultat individualnog kreativnog čina, književnost je, u složenom odnosu pojedinca i zajednice ostvarenom prvenstveno putem jezika i zajedničkog kulturalnog pamćenja, na neki način, i „unutrašnja zbilja“ svakog naroda, njegova „intima“, kako to zapaža libansko-francuski pisac Amin Maalouf, tj. prostor najprisnijeg poniranja u sebe, u svoju misao i emocije te uopće u doživljaj sebe i svijeta i života u kojem živi. A u toj individualno-kolektivnoj književnoj „unutrašnjoj zbilji“ i „intimi“ vjerovatno „najunutrašnjija“ i „najintimnija“ zbija jeste zbilja susreta s Apsolutom – s Božanskim, koja se u književnosti posebno upečatljivo ostvaruje naročito u poeziji.

Pobožna poezija jeste, dakle, poezija susreta čovjeka s Bogom, susret prolaznog s Vječnim, upitanog i Onog spram Kojeg su usmjerena prva pitanja i Kojem se vraćaju posljednji odgovori.

U bošnjačkoj književnoj povijesti pjesnički susreti čovjeka s Bogom traju stoljećima, još od lapidarnih natpisa na stećcima i zapisa na marginama srednjovjekovnih bosanskih kodeksa i listina, pa kroza sva kasnija vremena. To je, međutim, posebno intenzivno od onog trenutka kad se bošnjačka književna praksa dominantno okreće potrazi za Apsolutom, što će biti prevlađujući tok u bošnjačkom književnom, a prvenstveno pjesničkom stvaranju na orijentalno-islamskim jezicima tokom osmanskog vremena u Bosni, kad se u ukupnoj kulturi Bošnjaka, pa tako i u bošnjačkoj književnosti, uobličava ona duhovna sadržina koja će je od ovog vremena pa nadalje specifično obilježavati. Ovaj tok ne prestaje ni kasnije, u novim vremenima što u Bosnu dolaze s austrougarskom okupacijom i tekovinama moderne zapadno-evropske kulture, ali se on bitno mijenja. Dok je u ranijim vremenima bošnjački pjesnik svoj poetsko-duhovni put tražio riječima stranog – turskog, perzijskog ili arapskog jezika, s početkom novih vremena on se vraća maternjem – bosanskom jeziku, pri čemu se sad ostvaruje i u novom književno-kulturalnom kontekstu zapadno-evropskog tipa. Tad u ukupnoj bošnjačkoj književnosti i kulturi, pa tako i u bošnjačkoj pobožnoj poeziji, nastaju naročite, specifične liminalno-sinkretičke književno-kulturalne tvorbe, tj. osobene kreacije susretanja i preplitanja čitavih tradicija muslimanskog Orijenta i evropskog Zapada, na način koji se rijetko viđa drugdje. I baš tad, u tom jedinstvenom susretu i prepletu koji presudno obilježava Bosnu, nastaju vjerovatno i najznačajnija ostvarenja bošnjačke pobožne poezije, kao i neka od najznačajnijih djela bošnjačke književnosti uopće.

Stih „Zvuči l’ to svjetlost ili to zvuk se sjaje…“ iz pjesme Ramazanska večer Muse Ćazima Ćatića, stih izvanredne književne sugestivnosti susreta čovjeka s Bogom, tek uzorak je – jedan od niza mogućih – čitavog pobožnog pjesničkog univerzuma u bošnjačkoj književnosti i njegovih visokih književno-duhovnih dometa. Tu ljepotu duha ostvarenog u pjesničkoj riječi predstavlja ova izložba, kao također jedan od tek mogućih izbora iz duge i bogate tradicije bošnjačke pobožne poezije.

Trideset izabranih pjesama, kao trideset ramazanskih dana, i jednako toliko individualnih pjesničkih susreta s Bogom, samo su, stoga, tek jedan od mogućih prikaza „najunutrašnjije“ i „najintimnije“ zbilje književnog i kulturnog stvaranja Bošnjaka.

Piše: Prof. dr. Sanjin Kodrić, Predsjednik BZK „Preporod“

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

LOJO: PONOSAN SAM I SRETAN, OVO JE NAJVEĆA POBJEDA U MOJOJ...

0
Selektor ženske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine Goran Lojo nakon pobjede nad Hrvatskom i plasmana u četvrtfinale Eurobasketa izjavio je da je ponosan i sretan zbog historijskog rezultata te da je ovo najveća pobjeda u njegovoj karijeri.