- Pozivam vladu na konkretnije i odlučnije mjere u borbi protiv koronavirusa jer, prema mojim izračunima i predviđanjima, do kraja mjeseca mogli bismo imati 1.500 umrlih od ovoga virusa, rekao je Đikić.
Velik dio odgovornosti leži i na nama, zaključio je.
- Pozitivno i optimistično jest da, ako se budemo ponašali u skladu s mjerama održavanja distance i nošenja maski i ako se pridržavamo preventivnih mjera, do proljeća ćemo preko cjepiva doći do veće ili kompletne kontrole širenja ovog virusa te ćemo se sljedeće godinu vraćati u normalan život, najvjerojatnije do kraja 2021. U 2022. ući ćemo sa snažnijim, optimističnijim i hrabrijim pristupom, kazao je.
Komentirao je svojevrsnu polemiku koja se vodi između njega i Krunoslava Capaka. Đikić, podsjetimo, tvrdi da će Hrvatska do kraja novembra imati gotovo 1500 preminulih od koronavirusa. Capaku je poslao i pismo.
- Prije svega to nije rasprava između dvije osobe. Ja sam napisao jedno ozbiljno pismo upozorenja onima koji odlučuju. Reagirao sam samo na izjavu kolege Capaka koji je rekao kako su brojke koje sam izračunao na temelju svih podataka koje imam trenutačno pretjerane. Ja sam ga samo zamolio da i on objavi službene podatke štaba i Vlade, kakve su predikcije – ako imamo ovakve mjere, šta će se dogoditi s brojem hospitaliziranih i brojem umrlih do kraja ovog mjeseca u Hrvatskoj? To je jako važno jer nam ti brojevi značajno rastu. To je jako alarmantno i vjerujem da je ono što sam računao bilo vrlo konzervativno. Napravio sam (procjenu, op.a.) da će u prosjeku biti 32 umrla u Hrvatskoj u novembru. Ti brojevi mogu rasti još više, komentirao je.
Komentirao je i izjavu da je Hrvatska preuzela svojevrsnu palicu od Švedske u pristupu borbi protiv koronavirusa. Na pitanje misli li da je način na koji se Hrvatska bori trenutno dobar i, ako su brojevi koje on trenutno predviđa tačni – kako bi se trebala boriti, je li lockdown rješenje, odgovara:
- Mi smo u proljeće po statistici bili među najboljim zemljama, imali smo vrlo mali broj i oboljelih i umrlih. Tačno znamo šta smo radili, imali smo pravilne mjere u pravo vrijeme. Tokom ljeta došlo je do političke odluke i mi se nismo pripremili za jesen. Sada lutamo u mjerama i dosta loše komuniciramo”, rekao je dodavši da javnost ne zna hoće li biti policijski sat, kompletni lockdown, hoće li hrvatska ekonomija stradati.
- To su sve političke izjave. Ono što ja kao naučnik pratim su jedino brojevi. Brojevi koji trenutno ukazuju da smo s mjerama momentalno daleko iza širenja ovog virusa, zaključio je.
Virus se širi brzo, a naša kapaciteti testiranja nisu dovoljni, istaknuo je.
- Zato su nam i podaci o novozaraženima stalno oko dvije, tri hiljade. Ne možete imati porast radi toga što nemate dovoljno kapaciteta, kazao je.
Rekao je i da se moramo ugledati na zemlje koje su uspješnije u borbi protiv koronavirusa.
U Hrvatskoj u jesen imamo 530 posto ili 5,3 puta veći broj umrlih nego u isto vrijeme u proljeće. To je za svaku ozbiljnu vladu izraziti alarm, rekao je dodavši da ćemo se protiv toga boriti uvodeći pravilne mjere.
