Posljednji je dan augusta, to je alarm za buđenje vlasti svih nivoa iz ljetnog sna. Sutra je 1. septembar i vrijeme je da se političari vrate svojoj svrsi odnosno radu za građane ove zemlje. Na državnom nivou, koji mnogi vide kao najsporiji i najneefikasniji, to će ići još sporije i još neefikasnije i to zahvaljujući političkim odlukama iz entiteta RS.
Tamo gdje se stalo krajem jula, nastavlja se početkom septembra. Stranke iz RS-a deklarativno su za bojkot rada državnih organa. Kažemo deklarativno jer je tu odluku prekršio njen zagovarač Milorad Dodik koji se nedavno pojavio u Predsjedništvu prilikom posjete turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana.
Hoće li bojkot biti nastavljen i šta će se njime ugroziti, razgovarali smo s našim gostima.
Kada je riječ o zakazivanju sjednice Zastupničkog doma i da li će se ipak pojaviti zastupnici iz RS-a, Mehmedović je kazao da traju intenzivni razgovori na nivou i Kolegija i predstavnika Klubova zastupnika u Prlamentarnoj skupštini BiH.
- Pokušava se obezbijediti kvorum i da se sazove sjednica Zastupničkog doma prije svega. Naravno, to ne zavisi od zastupnika, ni ovih iz manjeg bh. entiteta, nego zavisi od političkih stavova njihovih političkih lidera koji su vrlo diskutabilni jer je očigledno da je došlo do upada u ustavni sistem BiH jer ne može odluka Skupštine manjeg bh. entiteta biti iznad odluka institucija BiH, ako hoće da pogledaju Ustav BiH naći će tamo da su entiteti dužni da sarađuju i da pomognu u izvršavanju odluka i oabevza države BiH kako na međunarodnom planu tako i unutar BiH u skladu sa svojim nadležnostima.
- Smatram da ovo nije pitanje samo Parlamenta niti Vijeća ministra, jer ovo je posljedica donesene odluke Visokog predstavnika i bojimo se da bi premještanje problema u Parlament BiH samo još više doveo do usijanja političkih odnosa na nivou BiH, što bi rezultiralo daljnjom blokadom. Ja sam optimista da će pobijediti razum i da ćemo se vratiti u ustavni okvir, svi koji smo odgovorni prema građanima BiH trebali bi se tako ponašati, pa i kolege iz manjeg bh. entiteta – naglasio je Mehmedović.
Kada je riječ o nastavku rada Parlamentarne skupštine ali i Vijeća ministara, Begić je istakao da za razliku od Mehmedovića, on uopće nije optimista.
- Posljednje tri godine traje blokada institucija BiH. Nemamo zakona iz Vijeća ministara, ono što zastupnici predože u parlamentarnu proceduru to se blokira, zahvaljujući nedemokratskim mehanizmima, takozvanim entitetskim glasanjem, pa čak i one odluke koje usvoji Predstavnički dom, čak i jednoglasno, zaustave se u Domu naroda. Tako smo imali situaciju kada je trebalo nabavljati vakcine po hitnom postupku, dva zakona su izmjenjena po hitnom postupku i jednoglasno usvojena, dakle, trideset zastupnika Predstavničkom doma je glasalo za, zatim su ti zakoni otišli na Dom naroda i gore jer rezultat glasanja bio devet naprema četiri za usvajanje tih zakona. Međutim, zbog nepostojanja najmanje dva glasa delegata Doma naroda iz entiteta RS ti zakoni nisu mogli biti usvojeni, što je blokiralo postupak nabavke vakcina. Ovo je samo jedan od primjera, desetine prijedloga, inicijativa, zakona koje su predložili zastupnici jer Vijeće ministara ne funkcioniše, ono je pod blokadom, upravo se zaustavljaju na ovaj način. U BiH je dva veće od 39. Ustav BiH sadrži nedemokratska rješenja, sadrži diskriminatorna rješenja. Pitam se da li bismo mi koji smo zastupnici iz entiteta Federacije BiH trebali razmisliti da li je nama mjesto u takvim institucijama.
- Mi sada molimo one koji su u povlaštenom položaju, koji mogu paralisati državu u svakom momentu, da se vrate iako su oni privilegirani, iako njihov glas vrijedi više nego glas zastupnika iz Federacije. Glas pet zastupnika sa teritorije entiteta RS vrijedi više nego glasovi 28 zastupnika sa entiteta Federacije, a opet dva glasa delegata iz entieta RS-a u Domu naroda vrijede nego svi ostali glasovi svih zastupnika Predstavničkog doma i svih drugih delegata u Domu naroda. Znate, ovakav režim je postojao samo u doba Južnoafričke Republike gdje je bjelačka manjina, zahvaljujući sličnim rasističkim, nedemokratskim, diskriminatorskim rješenjima u diskriminatorskom položaju držala crnačku većinu. Nekako simbolično u vrijeme kad se taj projekat rušio u Južnoafričkoj Republici Dejtonskim mirovnim rješenjem je uspostavljan u BiH. I danas dolazimo do paradoksa da oni koji su u apsolutnoj privilegiranoj poziciji traže nekakav Dejton 2, valjda bismo mi trebali tražiti Dejton 2, a ne pozivati nekoga da se vrati, nekoga ko je privilegiran i ko ima apsolutne mehanizme blokade zemlje, da se vrati u takav institucionalan okvir. Upravo je to nedostatak.
- Nakon 25 godina mi nemamo među probosanskohercegovačkim strankama, među normalnim ljudima, nemamo jedinstven stav, niti imamo koncept, niti imamo legitiman zahtjev da se takve stvari odstrane iz našeg sistema. Dakle, niti jedna država svijeta ne bi mogla preživjeti rješenja koja sadrži dejtonski Ustav, i tu je uzrok. U javnosti, u većem dijelu medija, pa i u Međunarodnoj zajednici, u njenom značajnom dijelu, vlada uvjerenje da će se sa promjenom ljudi na vlasti ili promjenom lidera političkih partija, zapravo promijeniti situacija u BiH. Odgovorno tvrdim, da se niko neće drugačije ponašati, iz prostog razloga, jer mu ustavni okvir pruža mogućnost da davi institucije – kazao je Begić.
Iz opozicije su rekli da je Dodik prekršio Bojkot rada dolaskom na sastanak s predsjednikom Erdoanom, a i danas je bio u Predsjedništvu.
Na pitanje, može li im to biti alibi za povratak opozicije iz RS-a u državnu vlast iako su jučer potvrdili da ostaju pri ranijem stavu, Mehmedović smatra da nažalost, njihova percepcija sa pozicije manjeg bh. entiteta je da se nadmeću ko će više urušiti institucije BiH, ko će oduzeti ovlasti državi BiH za račun entiteta, a na tome dobijaju izbore.
- Mi nemamo trenutno alternativu, neka Dodika sutra ne bude na političkoj sceni, ko je alternativa? Ustavno-pravni okvir BiH je takav da mogu dva čovjeka da blokiraju kompeltan sistem, to je nedopustivo i naravno da smo mi za to da se promijeni Ustav BiH, da se donese normalan Ustav BiH da bi mogli da imamo ustavni kapacitet da čuvamo zemlju i građane BiH i da zaštitimo nacionalna bogatstva od erozije – istakao je Mehmedović, te dodao da se ustav mijenja na tri načina, ali mi trenutno nemamo nijednu varijantu koja bi ispunjavala uvjete da dođemo do nekog političkog rješenja jer nemamo političke sagovornike.
- Iz manjeg bh. entiteta svi su jedinstveni u tome da državu BiH treba uništiti, slomiti, a to je nedopustivo, BiH postoji, postojala je i postojat će, ali moramo sjesti za sto i da dogovorimo kakve unutarnje uslove zapravo želimo, a o budućnosti BiH nema pregovora, nema razgovora, to je aksiom i o tome nema diskusije uopće – smatra Mehmedović.
Kada je riječ o izborima 2022. godine i svojevrsnom takmičenju ko će više biti protiv BiH u entitetu RS na račun BiH, Begić ističe da tu političku igru i borbu za što bolju poziciju pred izbore omogućava aktuelni ustavni okvir.
- Bilo ko da dođe na vlast, ili sa jedne ili sa druge strane, treće ili četvrte strane, ustavni okvir je takav da će u jednom momentu povući neku blokadu, pa čak najodgovornije tvrdim, kad biste ovakve mehanizme ugradili u druge složene zemlje, vjerujte da bi bilo pitanje šta bi se desilo sa tim zemljama, čak i one koje su etnički mkonolitne i koje nemaju hipoteku prošlosti kakvu mi imamo. Po mom mišljenju Dejton je mrtav, to je činjenica. Dakle, prvi ko je napustio Dejton jeste Međunarodna zajednica, odlukom da domaćim političkim snagama prepusti sudbinu zemlje u njihove ruke, i odlukom da OHR ne interveniše u ustavni sistem zemlje. Napomenuo bih da da obaveza po Dejtonskom mirovnom sporazumu jeste i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, vidmo da se te obaveze ne provode, da su te obaveze provede, iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, mi bismo danas imali poptuno drugačiji ambijent.
- Problem u BiH jeste vladavina prava, nema vladavine prava, ne provodi se pravo na snazi, u tom smislu bi valjalo razmišljati da se zatraži od svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to su: SAD, Velika Britanija, Njemačka, Ruska Federacija, Francuska i EU, da sačine jedan izvještaj o tome koliko se i da li se Dejtonski mirovni sporazum kao međunarodni ugovor provodi, a ukoliko se on ne provodi ili ukoliko je obustavljeno njegovo provođenje, da vidimo po međunarodnom pravu šta se dešava sa Mirovnim sporazumom koji se ne provodi. Bojim se da na ovaj način mi naprosto ne možemo dalje, imamo proizvoljna tumačenja, imamo uvođenje novih izraza i termina od kojih onda idu nakaradna tumačenja, kao naprimjer kolega Borenović koji govori o zajedničkim institucijama, termin „zajedničke institucije“ ne postoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali ga oni uvode da bi prikazali BiH konfederacijom, odnosno savezon država – kazao je, između ostalog, Zlatan Begić zastupnik DF-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte OVDJE.
