Ukratko glasi sudbina 79-godišnjeg Dušana Grahovca koji godinu i po, ne biste vjerovali, živi u mariborskom kliničkom centru, jer odatle nema kud.
Pošto se razbolio od tuberkuloze, prošlog oktobra bio je primljen na plućno odjeljenje iz skloništa za beskućnike. Pošto je sad nepokretan, u azil ne može da se vrati.
Nema ni dokumenta, a pripada grupi ljudi koje u Sloveniji nazivaju “izbrisanima”, to su ljudi bez ličnih dokumenata, pasoša i slovenskog državljanstva koji su decenije proveli radeći i živeći u toj zemlji a tu su došli iz bivših SFRJ republika još za vreme Tita kad je to sve bila jedna država.
Iako za njegov problem zna skoro čitav politički vrh, rješenja očito nema, a što je najgora njegova muka nije jedina takva. Dušan Grahovac je iz Bosne i Hercegovine došao prije 52 godine. Zaposlio se u Jeklotehni, a zatim i u mesari, objavio je njegovu životnu priču slovenski 24Ur.
Iz doma za beskućnike u Mariborsku bolnicu
Kako je dospio među izbrisane i zašto još 1992. nije sredio papire i slovensko državljanstvo, ne zna ni sam, pa je u zamjenu za krov nad glavom radio sve i svašta. Kad za rad više nije bio sposoban, otišao je u domu za beskućnike, a potom zbog tuberkuloze i na plućnom odjeljenju Mariborske bolnice.
- Na ulici sam, ni da hodam ne mogu – kaže Dušan koji je nepokretan, a zbog čega ni sklonište za beskućnike više o njemu ne može da se brine.
U dom za stare ne može, jer nema stalno prebivalište i tako je bolnička soba već godinu i po njegov dom.
U KC Maribor kažu da će tu ostati dok se sve to ne uredi i ne ijreši. Dodatna teškoća je ta što je riječ o bolničkoj sobi u koju stalno dolaze i drugi bolesnici, pa za njega to uopšte nije primjereno boravište, ni psihički ni fizički, posebno što mu je zdravlje iz dana u dan sve slabije.
Politički vrh države zna za problem “izbrisanih”
- Pretpostavite samo da ste godinu i po u bolnici i da je to vaš životni prostor. Njegovo psihičko zdravlje je narušeno – kaže socijalni radnik mariborske klinike.
Riječ je o problemu “izbrisanih” o kom je obavešten i politički vrh države.
- Bili smo u kontaktu sa svima koji su odgovorni – dodaje on.
Slovenski list dodaje da u toj zemlji, prema podacima nevladinih organizacija, trenutno živi oko 30 ljudi, koji nisu uredili svoj status. Tačne brojke nisu poznate, uglavnom su to stariji ljudi, a aktivisti NVO naleteli su na različite situacije.
Slovenska predsednica Nataša Pirc Musar ponovo je upozorila na nužnost konačne zakonske regulative statusa izbrisanih.
- Izbrisani su najveća crna tačka u istoriji Republike Slovenije što se tiče poštovanja ljudskih prava. U Kancelariji predsjednice Republike spremili smo prijedlog zakona. Na posljednjem sastanku s predsjednikom vlade to sam mu pomenula, molila sam ga da uredi zdravstveno osiguranje za tih 30 identifikovanih koji u Sloveniji žive bez dokumenata. Obećao je, ja se nadam da će obećanje ispuniti, kazala je predsjednica.
(H.N./24Ur)
