Riječ je o mehanizmu pretpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za period od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a.
Korisnici programa
Međutim, ukupni iznos potrošen na projekte finansirane u okviru IPARD-a bit će veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose. Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju finansirati dio troškova projekata. No, za razliku od Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, koje koriste ovaj mehanizam, BiH još uvijek nije dio ove uspješne priče. Razlog je činjenica da nije ustrojena potrebna arhitektura, odnosno institucionalno okružje kako bi se navedena sredstva mogla koristiti.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić ugostio je nedavno državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašu Košarca i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savu Minića sa saradnicima, što je zapravo nastavak kontinuiranog dijaloga u cilju usuglašavanja programa integriranja, aktivnosti na usklađivanju propisa BiH s evropskim propisima te uspostave IPARD strukture. Iz federalnog Ministarstva pritom su objasnili kako je istaknuta opredijeljenost za poboljšanje sektora poljoprivrede, posebno u dijelu koji će naše zakonodavstvo uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije i time otvoriti prostor za priključivanje EU. Ministri su naglasili zadovoljstvo činjenicom da su određena poglavlja u značajnoj mjeri već usuglašena te da će radna tijela entitetskih ministarstava u saradnji s predstavnicima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa do kraja ovog mjeseca utvrditi i usuglasiti preostale materijale.
Na sastanku je još jednom istaknuta nužnost uspostave IPARD strukture, a koja je preduvjet za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU, što bi donijelo veliku korist poljoprivrednim proizvođačima i prehrambenoj industriji u BiH. Također, najavljen je i skorašnji susret s predstavnicima Izaslanstva Evropske unije u Bosni i Hercegovini na kojem očekuju da evaluiraju do sada postignute rezultate i izvrše dodatna usuglašavanja po pitanjima koja se odnose na poglavlja čija je tematika povezana s radom resornih ministarstava. Potreba za usuglašavanjem i uspostavom IPARD strukture vezana je uz strateško pitanje opstanka sela u BiH jer bi se pozitivnim ishodom otvorile do sada neviđene mogućnosti finansiranja za različite projekte iz područja agrara.
Pomoć u okviru instrumenta IPA III za ruralni razvoj (2021. – 2027.) doprinosi postizanju sljedećih nekoliko ciljeva, poput povećanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, njegova postupnog usklađivanja sa standardima EU-a (sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) te poboljšanja učinkovitosti i održivosti proizvodnje. To će omogućiti bolji odgovor na društvena očekivanja u pogledu sigurne, hranjive i održive hrane, olakšavanje poslovnog razvoja, rasta i zapošljavanja u ruralnim područjima, poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu i privlačenje mladih u poljoprivredu. IPARD također nastoji doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbe njima, poticati održivo upravljanje prirodnim resursima i doprinijeti zaštiti okoliša, poboljšati razvoj zajednice i društvenog kapitala u ruralnim područjima te izgraditi moderne javne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, poštujući načela dobrog upravljanja.
Važni ciljevi
Cilj je IPA-e III i IPARD-a III pomoći zemljama korisnicama da počnu tranziciju prema održivim prehrambenim sistemima. To je sve važnije radi usklađivanja s pravilima EU-a o sigurnosti hrane i sa strategijom EU-a “od polja do stola”, koja je okosnica zelenog plana EU-a osmišljenog kako bi prehrambeni sistemi postali pravedni, zdravi i prihvatljivi za okoliš. Uz navedeno, IPA III i IPARD III poduprijet će privredni i socijalni razvoj ruralnih područja u zemljama korisnicima i tako doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom i izgradnji otpornosti na negativne učinke klimatskih promjena. Takvo što posebno je važno u vremenima čestih poremećaja na svjetskim tržištima, kao i neizvjesnosti uslijed niza razloga, a uvid u navedene strateške ciljeve jasno govori o potrebi što skorijeg pristupa BiH ovom finansijski i reformski iznimno važnom mehanizmu kojim bi se u značajnoj mjeri ojačala tehničko-tehnološka opremljenosti domaćih poljoprivrednika, a samim time i njihova konkurentnost.
(Večernji)
