Tvrđava Vranduk smještena je 14 kilometara sjeverno od Zenice te iznad rijeke Bosne, a okružena je stijenama i gustom šumom.
- Ove godine, u toku mjeseca, imamo otprilike nekih 500 posjetilaca. U toku ljeta imamo i nekoliko manifestacija koje budu izrazito posjećene, pa tako naprimjer za ‘Noć Kur’ana’ ili za ‘Noć rock’n’rolla’ imamo i po 400 posjetilaca za jednu noć. Struktura naših posjetilaca je raznovrsna – izjavila je u razgovoru za Fenu zaposlenica zeničkog muzeja Emina Selimović.
Kako je napomenula, u proljetnim mjesecima najveći broj posjetilaca su djeca koja dolaze na školske izlete i ekskurzije te su to uglavnom učenici osnovnih škola.
- Oni uvijek imaju pitanje više o kraljevima, kraljicama, o legendama vezanim za tvrđavu Vranduk. Skloni su tome da se pitaju kako su se djeca zabavljala u srednjem vijeku i da prave poređenje, kako je sada mnogo lakše živjeti nego prije stotine godina. Tada na mjesečnom nivou imamo i po hiljadu posjetilaca. U kasnijem periodu ljetnih mjeseci, posjete su individualne, a najveći broj posjetilaca su ljudi koji su živjeli ranije u Bosni i Hercegovini, ali su u nekom periodu života otišli da žive u drugim zemljama – kaže Selimović.
Sve više ovo srednjovjekovno zdanje posjećuju stranci, kojima je zanimljiva zenička tvrđava u sklopu koje se nalazi muzejske postavke na tri sprata i sa velikim brojem eksponata.
- Priča je zasnovana na tome da se prikaže kako se u srednjem vijeku živjelo, oblačilo, koje oružje i oruđe se koristilo, kako se pisalo, kako se provodilo vrijeme…U prostoru male kule imamo izloženu repliku srednjovjekovne kuhinje, zatim u velikoj kuli priča se nastavlja pa imamo izloženu repliku kovačnice, ognjišta, naoružanja, odjeću srednovjekovnog vojnika, odjeću za kralja i kraljicu, kraljevsku trpezu, kao i skriptorijum, odnosno pisarnicu, a što ide u prilog tome da je uz svaku posjetu kralja tvrđavi Vranduk išao i njegov lični pisar i bilježio sva važna dokumenta – ističe Selimović.
U proljeće ove godine srednjovjekovnoj priči dodali su i trgovište, kojim su vjerno prikazli “kako se obavljala razmjena roba i na kojem je tekao sav društveni život tadašnjih ljudi“.
- U srednjem vijeku je trgovište, kako kažu historičari i arheolozi, bilo smješteno tri kilometra nizvodno od tvrđave, gdje se sada nalazi selo Varošište. Mi smo unutar obora tvrđave smjestili repliku srednjovjekovnog trgovišta sa izloženim eksponatima koji prikazuju kakvom robom se trgovalo tada, tako da naši posjetioci dožive i taj aspekat srednjeg vijeka i usporede ga sa našim današnjim načinom života – kaže Selimović.
Tvrđava je u zimskom periodu zatvorena za svakodnevne posjete, ali se dogodi, dodala je, da nekog zanima i kako izgleda srednjovjekovna idila u toku zime pa svrate i posjete tvrđavu.
