Draža Mihailović, bio je vođa četničkih formacija u toku Drugog svjetskog rata. Njegovi borci su počinili zločine u tom periodu.
Mihailović je 1946. godine osuđen na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, a nakon toga je strijeljan.
Organizatori parastosta su bili Saborni hram Hrista spasitelja i Srpsko sabranje Baštionik.
Kako se navodi na web stranici ove organizacije, radi se o “dobrovoljnom, neprofitnom i nestranačkom okupljanju pravoslavnih Srba i svih ljudi dobre volje koji prihvataju principe i ciljeve Sabranja” koje se zalaže za “očuvanje duhovnog, kulturnog, istorijskog i drugog naslijeđa srpskog naroda”.
Veličanje lika i djela Draže Mihailovića u BiH je prisutno i 77 godina nakon Drugog svjetskog rata i 28 godina nakon završetka posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Tome svjedoče imena ulica koje nose njegovo ime ili imena pripadnika četničkog pokreta, piše RSE.
Mihailoviću u čast postavljen je spomenik u Bileći na jugoistoku BiH, ima ulicu u Istočnom Sarajevu, a oslikani su murali sa njegovim likom u Gacku, na jugoistoku BiH, te u Foči, na istoku BiH.
Bosna i Hercegovina nema Zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija ili nošenje njihovih simbola.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BIH) nije zabranio veličanje vođa nacifašističkih pokreta iz perioda Drugog svjetskog rata u aprilu 2021. godine.
Predlagač inicijative je bio tadašnji delegat Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP) koji je tražio da svi gradovi i opštine u BiH zabrane bilo koji, direktni ili indirektni, oblik glorificiranja ili afirmiranja vođa nacifašističkih pokreta iz Drugog svjetskog rata.
Odnosila se na vođu ustaškog pokreta Antu Pavelića i vođu četničkog pokreta Dragoljuba Dražu Mihailovića, te sve druge pripadnike nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja.
Povod Bećirovićeve inicijative je bio to što je Skupština Opštine Bijeljina, grada na sjeveroistoku BiH, donijela odluku o izgradnji biste Dragoljubu Draži Mihailoviću na osnovu inicijative Udruženja četnika veterana “Semberija”.
U Bijeljini je nakon toga izgrađena spomen-bista vođi četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću i to na na trgu koji nosi njegovo ime.
U BiH je registrovano 16 četničkih udruženja.
Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ako djeluju protivno Ustavu, odnosno potiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.
Četnička udruženja bila su označena kao prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine. U dva dokumenta kasnije nije ih bilo.
U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da Ravnogorski četnički pokret, s obzirom da promoviše međuetničku podjelu, “ima negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavlja demografsku manjinu”.
Prema podacima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kako je navelo Ministarstvo sigurnosti 2017. godine, “pojedini lideri, aktivisti i grupe iz ovih struktura, na širem prostoru BiH koriste različite povode, odnosno skupove i vjerske ceremonije, kako bi na različite načine ispoljili određene oblike, pojedinačnog ili grupnog, netolerantnog, provocirajućeg stava prema pripadnicima drugih naroda i religija, veličajući lik i djelo lica optuženih za krivična djela po međunarodnom humanitarnom pravu, kako onih iz II svjetskog rata tako i proteklog”.
Sve zajedno, ocijenilo je tada Ministarstvo, upućuje zabrinjavajuće poruke o nemogućnosti zajedničkog življenja na tim područjima.
