On navodi da predloženi zakon kojim se kriminalizira “zloupotreba koncepta ili ideje” genocida, koji je nedavno predložen na razmatranje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine od NSRS i u tom bh. entitetu vladajućeg SNSD-a, je još jedan pokušaj da se negira genocid i drugi ratni zločini koji su počinili pripadnici tzv. VRS-a od 1992. do 1995. godine.
- Čini se da je predloženi zakon još jedan pokušaj izbjegavanja krivičnog progona za poricanje genocida, još jedan pokušaj RS-a da pokaže da ne poštuje vladavinu prava. Predloženi zakon pretpostavlja da bi se korištenjem riječi genocid mislilo na uvredu entiteta RS-a, odnosno naroda – kaže Pettigrew.
Smatra da je tako predložen zakon povezan s nedavnim zakonom koji je nastojao kriminalizirati svaku izjavu koja bi se mogla smatrati uvredom RS-a ili bilo koju izjavu koja sugerira da je RS nastala činom genocida.
No, predloženi zakon je, dodaje profesor, zapravo uvreda za preživjele i sjećanje na žrtve genocida i drugih ratnih zločina utoliko što nastoji umanjiti barbarske zločine koje je pretrpjela ciljana grupa. Drugim riječima, predloženi zakon banalizira genocid i na taj način identificira žrtave kao grupu nedostojnu empatije ili traženje odštete.
- Predloženi zakon je stoga oblik poricanja koji grupu čini ranjivom na ponavljanje zločina. Majke Srebrenice dale su važno saopćenje u kojem pozivaju Parlamentarnu skupštinu BiH da odbaci tako predložen zakon, a međunarodnu zajednicu da osudi sve takve kontinuirane napore za poricanje genocida – podvukao je.
Pettigrew podsjeća da je u presudi Raspravnog vijeća Haškog tribunala navedeno da su Radovan Karadžić i “vodstvo bosanskih Srba dogovorili mjere koje će poduzeti da stvore vlastitu etnički homogenu državu”, a da druge presude ukazuju da je RS osnovana kako bi se postigla etnička homogenost kroz ubistva, teror, prisilno raseljavanje i druge ratne zločine.
Naglašava i da su vlasti u općini Višegrad 2014. godine ocijenile riječ genocid na spomen obilježju žrtvama genocida na groblju Stražište “uvredljivom”. Njihov konačni odgovor bio je nasilni ulazak na groblje i fizičko uklanjanje riječi s kamenog spomen obilježja.
- To je bio eklatantan čin poricanja genocida, a sadašnji predloženi zakon je još jedan pokušaj da se negira istina, revidira historija i iz javnog diskursa izbaci riječ genocid. Predloženi zakon ima svoje mjesto među ostalim revizionističkim naporima kao što je to učinila komisija koju je osnovala RS za reviziju istine o opsadi Sarajeva i genocidu u Srebrenici – naglašava Pettigrew.
Za razliku od predloženog zakona, minimalna očekivanja restaurativne pravde zahtijevala bi da čelnici RS-a poštuju ljudsko pravo na istinu i obilježavanje sjećanja tako što će javno priznati pravne presude u vezi s genocidom i drugim ratnim zločinima, osuđujući one koji su odgovorni za te gnusne zločine, uklanjanjem spomen-obilježja koja veličaju osuđene ratne zločince, te omogućavanjem preživjelima da konačno postave spomen obilježja na mjestima počinjenih zločina kao što su Omarska i Barutni Magacin kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve koncentracionih logora i educirale buduće generacije kako bi se spriječilo ponavljanje genocida i drugih zločina.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić potvrdio je ranije da su poslanici SNSD-a čiji je lider Milorad Dodik u parlamentarnu proceduru uputili Prijedlog zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocida.
U prijedlogu zakona navedeno je da se njime uređuje zabrana zloupotrebe pojma genocida, na način da se zloupotreba pojma genocida propisuje kao novo krivično djelo, kao i krivična sankcija za to djelo.
