Iz kladionica sve demantiraju i navode da su građani uplatili ukupno 200 miliona maraka, te kroz cijelu godinu uplaćujući, dobijajući i opet uplaćujući generisali taj iznos od 1,7 milijari KM.
Kakva god statistika bila, činjenica je da je Bosna i Hercegovina prva zemlja svijeta po lakoći dostupnosti uplatnih mjesta i kladionica. Sve implicira da je i enorman broj patoloških kockara, koji stvaraju probleme sebi i okolini, a odbijaju liječenje, prenosi N1.
Kockari iz radoznalosti prvi put uđu u kladionicu. Nekima od njih posjećivanje kockarnica postaje rutina, pa se kockaju, klade i po nekoliko puta dnevno. Sve to je vrlo dostupno i jednostavno.
“Imamo jako razgranatu i agresivnu mrežu, promidžbenu mrežu tih krugova, lutrijsko-kladioničarskih, vi ne možete proći niti u jednom naselju sto metara, a da ne nađete barem jednu kladionicu tu”, rekao je Marko Romić iz Kluba liječenih kockara Mostar.
A nakon prvog dobitka, dobijeni novac u igrama na sreću čini se kao zgodan način za ostvarivanje zarade. I tu počinje začarani krug problema, koji nastaju kada razonoda postane ovisnost.
“To je potreba za sve češćim kockanjem i klađenjem, to je zaokupljenost stalna i sve češća razmišljanja na tu temu, to je pokušaj da se poslije gubitaka ide vaditi, to je laganje da se umanji veličina problema, to je traženje novca na razne načine, posuđivanje kod prijatelja, dizanje kredita, zapostavljanje obaveza”, pojasnio je Romić.
Ovisnost o kockanju nije problem, koji je rješiv preko noći. Psiholozi kažu da je ovisnost o kockanju jedna od najopasnijih, a posljedice mogu biti kobne, ne samo za kockare, nego i za cijelu okolinu, porodicu i društvo.
“Ako je to alkohol, ako je to bilo koji oblik stimulativnih sredstava, tableta, druga i slično. Ne može jedna osoba popiti pet litara alkohola, ne može ušmrknuti pola kilograma kokaina ili bilo koje druge supstance, ili uzeti sto tableta, a da preživi, ali može za jedan klik prokockati što su generacije stvarale”, rekao je Čedo Novaković, psihotarapeut.
U svemu tome, u državi ne postoji ni sistem koji bi regulisao kockanje. A zašto bi i postojao, pitaju se stručnjaci, jer kako kažu – država u ovom slučaju ništa ne gubi, naprotiv.
“Država i veliki broj institucija živi od legalne kocke, to su svi oblici lutrije nacionalne ili bilo kojih drugih oblika, gdje se uplaćaju poprilično velike svote novca, a mali su izdaci, jer niste nikad vidjeli da je neka lutrija u svijetu propala”, poručio je.
Prema statistici, u Bosni i Hercegovini je blizu 50.000 patoloških kockara, u jedinom udruženju za borbu protiv bolesti ovisnosti kocke liječi se samo njih 25. Sa druge strane, u BiH postoji nešto manje od 4.000 kladionice, što ovu zemlju, referirajući se na broj stanovnika, stavlja na prvo mjesto u svijetu po broju uplatnih mjesta.
